pozdrav. idem redom
Pa ne bih se bas slozio. Prva i osnovna funkcija poslanika u parlamentu je da predstavlja gradjane, tj. glasace.
građani su glasači samo u delu kada biraju poslanike. treba ih nazvati biračima. biraju poslanike koji ih predstavljaju/zastupaju ne samo u glasanju za nešto već i u predlaganju , davanju inicijativa, kontroli izvršne vlasti, korigovanju predloga.
Da ja znam imenom i prezimenom ko je moj predstavnik u zakonodavnoj vlasti - koja takodje treba da vrsi kontrolu izvrsne vlasti - i da znam kome mogu da se pozalim, koga da kontaktiram (mozda ne uvek poslanika direktno ali nekog njegovog saradnika, pomocnika). To je posao poslanika.
zamišljam sebe kao nezavisnog poslanika izabranog u krugu autoput - sava - stari grad - vračar. negde oko 20000 birača. na šta bi svi oni (ili samo onih 2000 kojis u glasali za mene? mogli/trebalo da se požale a da je u domenu rada parlamenta? haški sud? kosovo? evroitegracije? tu bi imali ono "2 srbina, 3 partije" možda oko akciza, nezaposlenosti, korupcije ..... ali, kolike su tu mogućnosti jednog od 10 - 15 nezavisnih poslanika? da me LDP (recimo) kandidovao za poslanika (sa sve "duplericom" to je bezmalo isto kao i proporcionalni sistem. ti mi se požališ, ja odem kod čede.
Ovo sto vi spominjete (odbori itd.) je vazna ali ipak sekundarna funkcija poslanika u parlamentu. Danas su u Srbiji poslanici automatoni za glasanje, a vi bi ste da ih pretvorite u zakonodavne strucnjake-birokrate. Zapravo ni za jedno ni za drugo nije potrebna institucija narodnog poslanika (tako se i dalje zovu, zar ne). U sistemu gde su stranke vlasnici mandata, nepotrebno je imati 250 ili 100 poslanika. Potrebno je imati 250 ili 100 kartica za glasanje, po jednog predstavnika svake stranke koja je presla cenzus, i raspodeliti kartice za glasanje na osnovu osvojenih glasova na izborima. A odbori se mogu formirati po potrebi, kao radne grupe, od strane strucnjaka (ili pak ne) koje ce stranke delegirati. Takav sistem (koji zvuci nebulozno) bi u praksi funkcionisao potpuno identicno kao ovaj za koji se vi zalazete (i koji je vrlo slican ovome sto imamo danas). Mislim da je u jednoj ovoj raspravi kada sam ja pricao kako je nepotrebno imati 250 poslanika narocito u ovakvom sistemu pacey (valjda?) spomenuo kako nije to bas tako jer postoje ti skupstinski odbori, itd. Mislim da je tu na delu jedno ipak fundamentalno nerazumevanje sta bi parlament trebalo da bude. Parlament ne treba da bude (samo) birokratska masinerija za pravljenje zakona. Parlament treba da bude na prvom mestu predstavnistvo gradjana. Dakle veza poslanik-glasac je bitnija od svih ostalih stvari. Sve ostalo se da resiti, ako je to kako treba. Ako nije, onda je sve u startu rdjavo. Sistem za kakav se zalazate (i koji je, opet, vrlo slican onome sto i imamo u praksi) je recept za otudjivanje vlasti od glasaca i pravljenja stranackog birokrate umesto narodnog predstavnika od poslanika.
ja sam jednom pomenuo da su i odbori mesto rada poslanika. bila je to reakcija na mišljenje da su poslanici u parlamentu jedino da bi gurali one kartice. ne branim onu prošlu a ni ovu sadašnju bulumentu. zbog čega je parlament ovakav kakav je d®uga je priča. govorim o normalnom funkcionisanju parlamenta. recimo, kada vlada podnese predlog nekog zakona ili inicijativu za nešto parlamentu na razmatranje/usvajanje normalno je da to neko razmotri. i, za to su zaduženi poslanici koji mogu dodatno u raspravi u parlamentu da dodaju, obrazlože stav. ne razumem šta je tu loše. ako je parlament razmatrao/usvajao onoliko zakona koliko SĐD kaže onda je izlišno ono "po potrebi". i, zašto dovlačiti nekoga sa strane?
Da ilustrujem neke od prednosti direktnog biranja poslanika, na osnovu mog iskustva jednog vecinskog sistema (u Kanadi): svaki poslanik ima kancelariju u svojoj IJ. Ja znam ko mi je poslanik (federalni, provincijski) i ko mi je gradski vecnik. Poslanik nije uvek fizicki tu, naravno, ali je tu njegovo osoblje koje prima zalbe, razgovara sa glasacima, resava njihove probleme...npr. postoji zakon da ukoliko X glasaca iz jedne IJ potpise neku peticiju ili inicijativu ili zalbu, njihov poslanik mora da ustane u parlamentu i izdeklamuje to i skrene paznju parlamenta na brige i nedace ljudi koje predstavlja. Takodje poslanik predstavlja vezu sa ogromnom i indiferentnom (po pravilu) drzavnom birokratijom - mozda tebe ili tvoju ulicu ili kraj ili grad neka drzavna ustanova ignorise (ne odgovara u roku/ne odgovara na zalbe/ne komunicira kako treba/ne ispunjava tvoja prava/direktno ti nanosi stetu) ali zato te tvoj poslanik nece ignorisati ako mu je stalo do reizbora, a birokratija ipak nece ignorisati poslanika (znam par slucajeva gde su moji prijatelji tamo resili na ovaj nacin neke takve probleme).
moram da ponovim. zalažem se za ostanak proporcionalnog sistema na nivou države i povratak većinskog za beograd i savski venac. moji lični problemi mogući su na nivou opštine i grada. za ono što me tišti u državi (skupoća, male penzije, oliver dulić, krka....kosovo, sartid, NIS, JAT.....) mogu da pošaljem mejl andriću, mićićki, đuriću ili ostojiću. i tražim odgovor. jeftinije nego kancelarija gde neko devojče primi moju žalbu/predlog.
Kako to funkcionise vidimo u praksi u Srbiji danas. Poslanici su samo neposredno odgovorni partiji i nikome drugom. Od partije zavisi ko ce biti poslanik. Od biraca zavisi koliko ce poslanika neka partija imati u parlamentu, ali ne i ko ce biti ti poslanici. Zamislimo da partija na vlasti progura neki zakon koji je esktremno nepopularan kod glasaca, i zbog kog partija izgubi izbore. Recimo da je ta partija imala 100 poslanika, da je 95 glasalo za taj zakon a 5 se pobunilo i nije. I recimo da sada partija ima u novom sazivu 20 poslanika. Ko ce biti u tih 20? Pa sigurno ne onih 5 koji su glasali protiv zakona koji je upropastio stranku, jer su oni prekrsili partijsku disciplinu. A biracka volja bi zapravo bas njih 5 stavila medju tih 20. Dakle ne postoji direktna evaluacija poslanika od strane glasaca - vrlo lako moze da se desi suprotno od onoga sto glasaci zele. Dakle u ovom sistemu dobar je poslanik koji radi u interesu partije a ne interesu gradjana. I bice nagradjen od partije cak i kada gradjani zele da ga izbace.
ovo je moguće, nemam šta da dodam.
S druge strane, u vecinskom sistemu nije neobicno da poslanik bude reizabran i ako promeni stranku - ukoliko glasaci smatraju da je dobar poslanik, kao sto nije neobicno da poslanici neke stranke zadrze svoja mesta - ukoliko njihovi glasaci smatraju da su dobri poslanici - i kada ta stranka dozivi izborni potop (pa onda stranka zna kuda da ide da bi se povratila - pogleda ko je ponovo izabran, pa oni postanu vazni faktor u stranci).
i ovo je moguće no, negde drugo. kod nas se "štampaju duplerice" pa nisi siguran da li si izabran zbog lidera ili sebe samog. bio u toj situaciji. pazi, ako govorimo o kandidatu u većinskom sistemu iz koga stoji stranka, pogotovo na republičkom nivou veza između njega i birača je jednako tanušna a verovatnoća da će on ponovo da bude kandidat (i pobedi) na istom mestu, teoretska.
Pocinjete od dve predpostavke:
1) da je nuzno pozeljno da % poslanika koji ima neka stranka bude jednak % osvojenih glasova
2) da je ovo pod 1) bitnije od nekih drugih stvari
Sto se tice predpostavke 2), jasno je da mislim da je pogresna. Parlament treba da odslikava narodnu volju sto jasnije, ali i poslanik mora biti blizak glasacu, kao sto sam vec ispisao prethodno. Takodje, bitna je regionalna zastupljenost. U cistom proporcionalnom sistemu cesto mnogi krajevi zemlje ostaju bez ijednog predstavnika. Valjda ne treba da objasnjavam zasto je to lose.
ovde se vrtimo u krug.da li se glasa za politiku u društvu u svim segmentima ili o slušanju i prosleđivanju pritužbi/predloga? regionalna zastupljenost je bila moguća do sada, sada je ukinuta. partiske liste čini mi se, moguće je proveriti, sada su prinuđene da stranački vrh (mahom iz beograda) postave na "siguricu" i, još su opterećeni sa 30% žena pri raspoređivanju. prošli put, bilo je moguće da izvučeš sa liste poslanika iz graja gde ti je stranka dobila veću podršku pa da taj kraj ima "svog poslanika".
Uostalom dve drzave sa politickim kulturama slicnim Srbiji - Grcka i Italija - su upravo zbog toga promenile proporcionalni izborni sistem dodavanjem "bonusa" za pobednicku stranku, upravo da bi vlade bile stabilnije.
ovo sa bonusom sam i ja pomenuo. da ponovim "paket": proporcionalni sistem bez predizbornih koalicija sa parlamentom od 100 mesta (po rezultatima) + 10 mesta (bonus za najboljeg) + 10 mesta ( za manjine) sa cenzusom od 1% kako bi i regionalne stranke imale šansu.
nautilus je na ovo vec odgovorio ociglednim zakljuckom - stranke onda treba da biraju bolje ljude za poslanike! Mislim, ako se u Srbiji ne moze naci 250 ljudi (ili 100-150, jer to optimalan broj poslanika) koji nece "prodati veru za veceru" u skupstini onda je cela ova tema potpuno jalova. Kazem, kada bi se jos drasticno smanjio taj broj poslanika, odbornika, itd., sve bi bilo lakse. Ja nikako da razumem zasto opstini Zvezdara treba 53 (!!!) odbornika u skupstini opstine. Pod predpostavkom da ta skupstina opstine uopste i treba da postoji (sto je upitno, ali to je druga diskusija) ne vidim zasto bi clanova iste bilo vise od recimo 12 ili 15. Isto kao sto ne vidim cemu sluzi 110 odbornika u skupstini grada, i zasto treba da ih bude vise od recimo 35.
ovde si malo kontradiktoran. koliko zvezdara ima stanovnika? ako predlažeš kancelariju i komunikaciju odbornik<>birač potreban je dovoljan broj odbornika. kod mene je 37 odbornika na otprilike toliko hiljada birača.
obrisao sam neke delove tvog posta. one na koje nemam komentar. izvinjavam se zbog dugog posta.