Jump to content
IGNORED

istorija srednjeg veka


MayDay

Recommended Posts

Pa to je i sa Kostadinom i srpstvujušćim Solima. Pre će biti da je srpstvujušća najdalje bila Bosna u svojim prvim granicama (Vrhbosna), koja se naslanjala na Srbiju. I ništa više.

Link to comment

Uglavnom, nadam se da ti u svom ovom rattle & hum nije promakla činjenica koju sam ti htio istaknuti, da 4 godine nakon toložanskog opisa pustoši, paganstva i banditizma Like, Dalmacije, Zahumlja itd. pa do Duklje, na vrrlo obližnjem Krku bogataševu oporuku, glagoljicom i slavenskim jezikom, piše pisar komune, praktički općinski činovnik. Područja su strašno mikrogranulirana, civilizacijski i etnički, Krk je i sam strašno zanimljiv sa svojom slavenskijom i romanskijom polutkom.

Edited by Roger Sanchez
Link to comment

ti si zapoceo interesantnu temu, i onda si je udavio uporno ponavljajuci tezu bez ikakvih dokaza. 

 

Sunday’s New York Times Book Review (already up) features a letter signed by 139 population geneticists, including myself. It is, in essence, a group of scientists objecting en masse to Nicholas Wade’s shoddy treatment of race and evolution in his new book A Troublesome Inheritance: Genes, Race, and Human History.

 

The book was about the genetics of ethnic and cultural differences, and while it made a valid point that ethnic groups do show small but significant genetic differences across the globe, there was no evidence for Wade’s main thesis: that differences in behavior among groups, and in the disparate societies they construct, are based on genetic differences.

Link to comment

Da li mi to na suptilan način želiš staviti do znanja™ da ipak ima nečeg i u tome ko je odakle?

Nipošto. Dobrinj je na slavenskijem dijelu otoka gdje nisu opstali ni toponimi. Doseljenici nisu čak ni preuzeli romansko ime otoka, nego grčko ili liburnsko.

Ne odakle je ko, nego gdje živi i još više kakve su tamo okolnosti. Na tih 100 km udaljenosti živi isti narodni složenac, ali dok su ovi u unutrašnjosti zbog ratne situacije dodatno reterirali i više preživljavaju nego žive, ovi na Krku su se vratili praktički rimskoj organizaciji života. A i jedni i drugi trenutačno bez vrhovne (državotvorne) vlasti.

Link to comment

ti si zapoceo interesantnu temu, i onda si je udavio uporno ponavljajuci tezu bez ikakvih dokaza.

 

Nije tema koju sam kandidovao™ uopšte vezana ni za kakve rase, već za stapanje starosedelačkog stanovništva sa pridošlim slovinskijem, kad, kako i šta je od nih primljeno i ostalo. Obična istorija. Malo se tu prenosi genima, više običajima i nekakvim etnokulturnim obrascima, s kolena na koleno. A dokazi? They're all around us.

 

Nipošto. Dobrinj je na slavenskijem dijelu otoka gdje nisu opstali ni toponimi. Doseljenici nisu čak ni preuzeli romansko ime otoka, nego grčko ili liburnsko.

Ne odakle je ko, nego gdje živi i još više kakve su tamo okolnosti. Na tih 100 km udaljenosti živi isti narodni složenac, ali dok su ovi u unutrašnjosti zbog ratne situacije dodatno reterirali i više preživljavaju nego žive, ovi na Krku su se vratili praktički rimskoj organizaciji života. A i jedni i drugi trenutačno bez vrhovne (državotvorne) vlasti.

 

Grčko, preuzeli ga i Liburni kasnije. To je sve OK, koliko ja znam upravo zbog mirnih voda otočani/boduli su i očuvali nekakav pozitivan stav (predrasuda na bazi čuvenja, didn't been there). Ne sporim ja uticaj sredine uopšte, ne bih ni voleo da se tako shvati sve ovo što pišem. No, poredio sam dve grupe i neke razlike u ponašanju u istoj političkoj i društveno-ekonomskoj situaciji, te pretpostavio da to potiče od malo drugačijeg etničkog porekla. Who knows, možda je epski zajeb, možda je tu podneblje ključni faktor.

 

BTW sve je počelo od doprinosa starinaca u oblikovanju modernih balkanskih naroda. Sem naglašenije ratobornosti ja nisam mogao da nađem ništa drugo što bih povezao sa njima. A i to može da bude zajeb, nije moje poznavanje materije na baš toliko visokom nivou da bih išta mogao čvrsto da tvrdim. Samo da pretpostavim.

Link to comment
  • 1 year later...
  • 3 months later...

plakat-final-srb-50x70.jpg

 

Драге колегинице и колеге,

 

Association Internationale des Études Byzantines (AIEB) одржаће наредни, 23. по реду, међународни конгрес византијских студија у Београду од 22. до 27. августа 2016. године. Чланови Српског комитета за византологију и сви византолози и медиевисти Србије поносни су што је управо Београдској византолошкој школи још једном поверено организовање таквог конгреса. Топлом добродошлицом очекујемо византологе из читавог света, који ће учешћем на Конгресу допринети овој важној размени мишљења и идеја, те сумирати стање у данашњим византолошким истраживањима.

 

Предстојећи конгрес посветиће нарочиту пажњу продубљивању разумевања Византије као живог организма чији је век трајао више од једног миленијума и чија је идеологија, ерудиција, уметност и култура дала суштински допринос развитку Европе од позне антике преко средњег века до наших дана. Такође, Конгрес треба да понуди младим истраживачима могућност изношења личних идеја и пројеката за будућа истраживања Византије. Имајући све то у виду, Réunion-Intercongrès, одржана у Атини септембра 2013, прихватила је предлог организатора у вези са именом и мотом Конгреса. Оба елемента треба да истакну поменуту потребу истинског разумевања Византије као живог организма, вредног будућих истраживања у различитим правцима.

 

Због важности Конгреса за научна истраживања у Србији и културни идентитет земље, председник Републике Србије Томислав Николић прихватио се покровитељства, за шта се на овом месту изражава дубока захвалност организатора. Због важности Конгреса на међународној научној и културној сцени, покровитељства се прихватио и UNESCO, те се дубока захвалност организатора изражава и генералном директору ове организације, госпођи Ирини Боковој.

Link to comment

Bogat program. 

 

Ovo bi mozda trebalo probrstiti 

 

Book Fair

 

Approximately 25 internationally renowned publishers will be exhibiting their new editions from the field of Byzantine Studies, while the domestic publishing houses will be both exhibiting and selling their books. Venue: Progress Gallery, 10 Zmaj Jovina St. Working Hours: Tuesday – Saturday, 14:00 – 22:00

Link to comment

Је л то значи да је Византологија на БУ и даље остала јака после толико година од смрти Острогорског?

Link to comment
  • 2 months later...

Bogat program. 

 

Ovo bi mozda trebalo probrstiti 

 

Book Fair

 

Approximately 25 internationally renowned publishers will be exhibiting their new editions from the field of Byzantine Studies, while the domestic publishing houses will be both exhibiting and selling their books. Venue: Progress Gallery, 10 Zmaj Jovina St. Working Hours: Tuesday – Saturday, 14:00 – 22:00

Што се не јави тих дана да се видимо и испричамо.

Link to comment

Што се не јави тих дана да се видимо и испричамо.

 

Ako smo nešto bili dogovorili, a ja ispalio izvinjavam se veoma, ali...ničega se ne sećam :(

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...