Jump to content
IGNORED

prljavi pokvareni prevaranti


BraveMargot

Recommended Posts

posle bertovih nepostojecih blizanaca, laznih kloniranih embriona iz juzne koreje te fizickih merenja koja su sva imala isti nivo pozadinskog suma, kognitivna psihologija dobila je najzad svoj sopstveni veliki skandal: hauzergejt.Mark Hauzer, priznati strucnjak koji se bavio evolucijom vokalne komunikacije, izgleda da je falsifikovao rezultate u osam studija. no harvard ne zeli da objavi koje su tacno studije u pitanju dok se istraga ne zavrsi. vise o tome mozete procitati u sciencemagu.meni sve to zvuci neverovatno, jedno je podleci pritisku da se u publikacijama rezultati prikazu u najboljem mogucem svetlu, no potpuno je drugo izmisljati nalaze i onda to objavljivati, posebno kada se radi o nekim kljucnim pitanjima ili publikacijama u priznatim casopisima koje ce svi citati/citirati. ako ih vec nije briga za integritet same nauke, mogli bi makar da shvate da ce ih svakako uhvatiti i da ce to biti kraj njihove karijere?

Link to comment
  • Replies 138
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • betty

    25

  • Indy

    22

  • BraveMargot

    11

  • paculla

    8

Cuo sam i za jedan svajcarski univerzitet da je neko falsifikovao nalaze pa kad je puklo, povuklo gomilu ljudi.Ne cudi me to, ljudi zeljni ambicija su spremni na svasta. Ono sto me cudi je kako niko ne proveri, zar objavljuju na "majke mi"? :mellow:

Link to comment

moj je miljenik jon sudbo, norvezanin koji je izmislio svakog od ukupno 900 ispitanika u studiji kojom je "dokazao" kako nesteroidni analgetici smanjuju rizik od raka usne šupljine kod pušača, koju je objavio u lancetu (2006.). kad čovjek promisli da je izmislio demografske podatke, sve laboratorijske i kliničke nalaze za 900 pacijenata, nekako je nepravedno što nije dobio baš nikakvo priznanje. piše na wiki-ju da trenutno radi kao stomatolog u norveškoj provinciji (nakon što su mu vratili oduzetu licencu).

Link to comment
moj je miljenik jon sudbo, norvezanin koji je izmislio svakog od ukupno 900 ispitanika u studiji kojom je "dokazao" kako nesteroidni analgetici smanjuju rizik od raka usne šupljine kod pušača, koju je objavio u lancetu (2006.). kad čovjek promisli da je izmislio demografske podatke, sve laboratorijske i kliničke nalaze za 900 pacijenata, nekako je nepravedno što nije dobio baš nikakvo priznanje. piše na wiki-ju da trenutno radi kao stomatolog u norveškoj provinciji (nakon što su mu vratili oduzetu licencu).
kleti sudbo ^_^moj miljenik je jan hendrik schön (schön scandal, kao i), koji je ustvrdio da je izumeo molekulatni tranzistor, objavio bruku radova u sajensima i nejcherima, dobio 1 chudo nagrada, bio mlad i slavan samo tako, svashta neshto. reference radi, jedne godine mu je izlazio sajens nedeljno, dochim bi meni bio dovoljan samo 1 in a lifetime, pa da dobijem sporcko- glumachku nacionalnu penziju, vecu nego eva ras, a ovako mlada i rumena. ili bar sigurnu platu u kategoriji a1 naredne 4 godine :lala: u 1 trenutku je (chini mi se) nekoliko desetina istrazivachkih jedinica na planeti (znachi svi :P) pokushavalo da reprodukuje rezultate, nekoliko stotina phd studenata nadalo se svojoj sreci na tom putu. e poshto to nije bilo bash lako, i ishlo je kilavo ka nikako, posle nekoliko godina su svi pogubili zivce, pa su neki malo statistichki analizirali te njegove grafike i nashli identichan shum na razlichitim temperaturama. sto u ovoj prirodi, kakva je takva je, nece da moze. statistika syebe sve, kako god okrenesh, nije chudo sto je ne vole ^_^on se siroma vadio da jeste napravio sluchajne greshke, da se dogodilo na nekoliko mesta, mnozina jedna istrazivanja, ko bi sve pohvatao, da je laboratorijske originale morao da brishe (na samom kraju dvadesetog veka), jer nije imao mesta na disku... ali je lavina pokrenuta.elem, dokazali, on neshto i priznao, da je u zelji za uspehom i izumima malo (vishe!) intelektualno uplivavao u experimentalne rezultate... izbacili su ga iz belovih laboratorija, na unazad mu oborili doktorat u nemachkoj (mada je doktorat mozda i bio neupitan, al bruka je bruka), mentor i stariji saradnik, koji se na toj prichi vozio po celom svetu samo tako, putujuci i predajuci po pozivu, odrekao ga se bez ikakvih problema, tvrdeci da nije imao veze sa pojavom...ono zbog chega mi je super simpaticham je sto smo vrshnjaci, a on je stigao i da leti ohoho i da padne ohoho. a ja jadna nishta ^_^a i kuburila sam sa disk spejsom tih godina, krajem veka, isto :P Edited by thermal bug
Link to comment

moja omiljena tema!bese super bbc emisija o janu hendriku (The Dark Secret of Hendrik Schoen), sa intervjuima sa njegovim sefovima, u konstanci i bell labs i sa editorima nature-a. u knjizi junk science jedno prilicno interesantno poglavlje je posveceno njemu i ljudima koji su ga uhvatili. meni se dopao jedan komentar, ne znam da li iz knjige ili emisije u kojem profesor postdoktorantkinje koja se mucila sa reprodukcijom rezultata prica kako je sistem koji su ustanovili za analiziranje rezultata jhs-a posluzio kasnije i za neke kolaboracije u 'pravoj' nauci. interesantan je razvoj njegovih 'prevara'. prvo je izmuvao jedan rad sa pogresnim grafikom (priznao je za sve ostalo, osim za prvi rad, tu tvrdi da je bila greska), onda se polakomio i 'malcice' menjao grafike da izgledaju bolje. sve to mozda ne bi bilo dovoljno dok nije objavio isti grafik u dva rada sa totalno razlicitim fizickim velicinama na x i y osi. tako su ga uhvatili prvi put, on rekao uredniku nature-a da se izvinjava za gresku, ali se vest procula i onda su ga uhvatili na druge stvari u radovima.profesorka sa fh u berlinu drzi mnogo dobar blog o naucnoj prevari i plagijarizmu. od izmisljanja rezultata do izmisljanja nepostojecih publikacija za dobijanje finansiranja za projekte.

Link to comment

postoji jedan istrazivac inteligencije, izvesni rushton, za kog jedan moj profa polako prikuplja dokaze da ne samo da je falsifikovao rezultate na 700 dece, nego je izmislio i autora koji je to objavio. a podaci se slucajno uklapaju u njegovu teoriju sto posto. ali kao i u slucaju termalkinog tipa, dublja statisticka analiza ukazuje na zesce probleme. a osoba koja je objavila rad gotovo sigurno ne postoji. bar ne u telefonskom imeniku, a svakako ne na nekom univerzitetu.

Link to comment

cekajte, kako je moguce izmisliti publikacije?izmislis neki opskurni casopis/knjigu i toboznje rezultate tamo objavljene? kako je to moguce, pa to je valjda lako utvrditi da li postoji ili ne?

Link to comment

problem je u tome sto nema ko da proverava. ljudi napisu proposal (iliti antrag u najpoznatijem DFG slucaju) i onda nema ko da rucno proverava da li citirani radovi zaista postoje. DFG je morao da modifikuje pravila tako da lista relevantne literature iz grupe koja trazi pare moze da ima samo 10 radova selektovanih po vaznosti. ako se dobro secam slucaja (sa jednog exzellenz unija), lista je imala oko 150-200 radova od kojih je 50ak bilo potpuno izmisljeno -- postojeci casopis, ali izmisljeni radovi. naravno, uhvatili su ih sa konkurentskog univerziteta.edit: nadjoh referencu na nemackom. 8.6 M evra. 54 + sumnjivih publikacija u proposalu (bubo, kako se ovo uobicajeno vika na srpskom?).

Edited by paculla
Link to comment

sad lupam jer ne znam sta je tacno lama rekla. da li je profesor sam smislio neke rezultate i objavio pod laznim imenom da bi imao 'nezavisnu' potvrdu svoje teorije ili je izmislio citat.ovo prvo je verovatnije (cim lama spominje da autor ne postoji) i vrlo je tesko dokazati. lazni citat se relativno lako testira (relativno zato sto verovatno moraju da se izgugluju mnoge moguce varijante u kojima autor moze da zabrlja citat ili napravi jedan od dva i ostali malo verovatni scenariji). problem je u tome sto postoji mnogo potencijalnih odbrana kojima se dokazuje da nije postojala losa namera. 'prepisao citat iz neke druge publikacije' nije lepa naucna praksa, ali niko ne bi bio preterano sokiran sto autor procitao rad koji citira. dokazati da ne postoji ni jedan objavljeni rad sa istim citatom je prvo mukotrpan posao uz sve potencijalne varijacije i 'greske' u citatu, a drugo, citat se moze uzeti i iz neobjavljenog rada ili rada neindeksiranog na internetu (kojekakve teze koje se objavljuju samo na papiru, grant proposals, odbijeni manuskripti...). sve ovo zvuci suludo i van zdravog razuma, ali da bi se neciji rad diskreditovao, treba biti bas 100% siguran. da je jhs samo jednom objavio 'pogresnu' sliku i tu ga uhvatili, mi ne bismo znali za njega.mene vise cudi sto se tokom revizije radova ne koriste neki prosti skriptovi za proveravanje referenci (a ne koriste se, makar ne u vecini casopisa). znam da bi to teoretski trebalo da radi revieweri, ali pretpostavljam da vecina nema vremena za to. posle objavljivanja je sve gotovo. ne mislim da se radi o gluposti nego o dobroj proceni rizika :(

Link to comment
sad lupam jer ne znam sta je tacno lama rekla. da li je profesor sam smislio neke rezultate i objavio pod laznim imenom da bi imao 'nezavisnu' potvrdu svoje teorije ili je izmislio citat.ovo prvo je verovatnije (cim lama spominje da autor ne postoji) i vrlo je tesko dokazati.
da, prvo. izvesna maria fernandez (ana denic?) je objavila jedan jedini rad iz inteligencije, na uzorku od 700 brazilske dece. pod afilijacijom stoji nesto sasvim nestandardno: samo da sav kontakt treba da ide preko tog rushtona. nije zaposlena ni na jednom univerzitetu u brazilu niti znaju za nju istrazivaci inteligencije ni na jednom (a i svi zaposleni imaju po nekoliko imena izmedju imena i prezimena), i ne nalazi se u telefonskom imeniku (moj profa ih je zvao jednu po jednu). profa je zatim kontaktirao rushtona za njen kontakt, rushton je rekao da je zamolila da ne bude kontaktirana, i nije vise odgovarao na mailove. rad je neobican jer je ogroman (ispitati 700 dece je suludo veliki poduhvat), i jer su podaci neobicni. prakticno, kroz citav raspon IQ-a varijansa ostaje konstantna, sto se ne vidi ni u jednom drugom od radova na velikim uzorcima (profa uradio metaanalizu). i, dodatno, maria fernandez je napravila gresku kad je citirala nekog, a rushton je igrom slucaja napravio istu gresku u nekom svom kasnijem radu. da ona kopira od njega nije neobicno (ko jos ne kopira citate?), ali on od nje ipak jeste. elem rad je na kraju ostao u naucnom vakuumu, niko ga jos bitan nije citirao kao nesto sto se uklapa u rushtonovu teoriju, ali mozda jer je moj profa vec krenuo da dize prasinu. rushton je inace jedan od najludjih okorelih naci istrazivaca, sa tvrdim idejama o rasnim razlikama, i sa puno lose nauke i sumnjivih interpretacija ne bi li se podaci uklopili u njegovo vidjenje sveta. ja pri tom mislim da u toj ekipi 'rasista' ima izvrsnih naucnika koji, po mom misljenju, izvlace pogresne zakljucke ali rade solidna istrazivanja koja posteno tumace. ovaj lik je medjutim dno dna. ipak, kao sto kazes, jako je tesko dokazati tako nesto, a moj 'profa' je u stvari jedan tridesetogodisnjak na pocetku karijere, i jako se lomi da li da ide u javnost s tim ili ne. po mojoj proceni nece u skorije vreme. ali zato postoje forumi da se prica prosiri!
Link to comment
problem je u tome sto nema ko da proverava. ljudi napisu proposal (iliti antrag u najpoznatijem DFG slucaju) i onda nema ko da rucno proverava da li citirani radovi zaista postoje. DFG je morao da modifikuje pravila tako da lista relevantne literature iz grupe koja trazi pare moze da ima samo 10 radova selektovanih po vaznosti. ako se dobro secam slucaja (sa jednog exzellenz unija), lista je imala oko 150-200 radova od kojih je 50ak bilo potpuno izmisljeno -- postojeci casopis, ali izmisljeni radovi. naravno, uhvatili su ih sa konkurentskog univerziteta.edit: nadjoh referencu na nemackom. 8.6 M evra. 54 + sumnjivih publikacija u proposalu (bubo, kako se ovo uobicajeno vika na srpskom?).
Problem s DFGom je sto im reference ne ulaze u page/word limit (makar tako nije bilo kad sam ja pisala projekat za njih 2007), pa ljudi nekriticno citiraju sve i svasta, ukljucujuci i sve sopstvene radove i radove kolega koji bi mogli posluziti kao revieweri. Kad reference ulaze u page limit (kao npr u UK) vecina ljudi zadovoljava se time da citira samo relevantne eksperimentalne radove i nekoliko novijih/bitnijih revieweova. Istrazivaci ionako o samom sebi mogu da pisu na 2 strane 'track recorda' do mile volje. I dalje mi nije jasno kako je moguce izmisliti nepostojeci rad u postojecem casopisu ili laznu doktorsku tezu. Revieweri bi trebalo da gledaju reference pa se cudim da od svih tih reviewera nikome nije zapalo za oko da odjednom u njihovoj oblasti postoji rad/autor za koje nikad nisu culi a ciji nalazi su visoko relevantni za datu oblast. Kad god primetim neki bitan rad za koji ne znam u rukopisu/projektu koji mi dodje na review, ja iz ciste radoznalosti potrazim taj rad i pogledam ga. Nikad mi se nije desilo da naidjem na nepostojeci rad, mada su nekoliko puta reference bile pogresno otkucane (najcesce pogresna godina). Koliko reviewera uopste gleda DFG projekte i kako ih biraju?
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...