Jump to content
IGNORED

Gavrilo Princip, lik i delo, kontekst, politicka upotreba..


odmor

status GP kod forumasha  

79 members have voted

  1. 1. Uopsteno gledano, lik G.Prinicipa vidim kao..



Recommended Posts

Mene ovo zanima ne zato sto i tzv. drugosrbijanci kao i svako drugi mogu da lupetaju, nego zato sto je ovaj argument sa univerzalnog, humanistickog i antropoloskog stanovista nema apsolutno nikakvog smisla. Nisam ni redukcionista pa da u svemu vidim uticaj univerzalnih svojstava coveka kao vrste ili opstih politicko-ekonomskih principa, ali paralele kroz istoriju Srbije ocigledno postoje, kako u domenu bezbednosnih struktura iz senke tako i u domenu cestih politickih ubistava vladara/reformatora. Te paralele su izgleda cak i ociglednije strancima jer mozda imaju drugaciju perspektivu ili su bili verovatno pod mnogo manjim ideoloskim uticajem istoricizma od istorijske nauke u Srbiji. To i ne cudi ako se ima u vidu cije nasledje je imalo dominantni uticaj na istorijsku nauku u Srbiji i koji je bio interes raznih rezima u svemu tome.Mislim, gde bi bio kraj drzavi da se tokom komunizma ucilo da su postojale paralela sa prethodnim autokratskim periodom, da se tokom devevedesetih ucilo da postoje paralele sa komunizmom i fasizmom ili sada da postoje paralele sa koruptnim, partokratskim periodom mlade srpske demokratije sa kraja 19. i pocetkom 20. veka.
Za konkretan istorijski slucaj je Manc vec objasnio™. Sto se tice ostaloga, pre nego sto se pocnes baviti istoricizmom, pokusaj da shvatis da je Srbljanovickin pogled na stvar klasican prezentizam, tj. na tragu je vigovske istoriografije (a citajuci tvoju diskusiju sa Yodom na temu srednjeg veka, rekao bih da ti neke stvari gledas skoro pa vigovski kada je istorija u pitanju). Kakvi god problemi sa istoricizmom bili, daleko su manji nego sa vigovcima.
The historian David Hackett Fischer identifies presentism as a fallacy also known as the "fallacy of nunc pro tunc". He has written that the "classic example" of presentism was the so-called "Whig history", in which certain eighteenth- and nineteenth-century British historians wrote history in a way that used the past to validate their own political beliefs. This interpretation was presentist because it did not depict the past in objective historical context, but instead viewed history only through the lens of contemporary Whig beliefs. In this kind of approach, which emphasizes the relevance of history to the present, things which do not seem relevant receive little attention, resulting in a misleading portrayal of the past.
Edited by hazard
Link to comment
  • Replies 433
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • MancMellow

    52

  • Prospero

    35

  • Yoda

    33

  • Turnbull

    32

Pratim i podižem za službu nakon WW1 i odstranjivanja Apisa koja je bila okrenuta unutrašnjoj kontroli za razliku od Apisove koja je bila usmerena prema delovanju u neprijateljskom okruženju dve imperije, kao i službu u SFRJ nakon pada Aleksandra Rankovića koja pak opet nema baš neke veze sa Rankovićevim konceptom.
Da ne spominjemo razliku izmedju sluzbe fokusirane na zadatke sluzbe i sluzbe fokusirane na tajkunasenje te privredno-novcane privilegije i kombinacije.
Link to comment
Anduril je, optužujući nasumice za "istoricizam" na tragu nečega, usudio bih se reći, možda čak i više nego Clark :D Čini mi se da on hoće da priča o specifičnoj političkoj težini raznih bezbednosnih službi i (polu)tajnih društava u srpskim i jugoslovenskim državama tokom poslednja dva veka. To je legitimno i verovatno bi se navukao nekakav kontinuitet, ali u MODELU, ne u IDEOLOGIJI. A srpski nacionalizam, kao i svaki drugi nacionalizam je ideologija (pri tom uvek sa specifičnostima). Problem je u sledećem (manje kod Andurila, više kod "Biki" i Clarka): diskontinuiteti, jasni, višestruki. Primena sonderweg priče na srpski slučaj je nemoguća upravo iz tog razloga. Ne postoji kontinuitet elite, ne postoji kontinuitet u privredi, ne postoji kontinuitet u društvenoj misli, ne postoji lični tj porodični kontinuitet, ne postoji kontinuitet društvenih i političkih struktura.E sad, da li model neminovno rađa određenu ideologiju - ne, pa tako ni nacionalističku. Da li neki model predstavlja plodno tle za određene ideologije - verovatno. Ali 1) to više nema veze sa konkretno nacionalizmom, posebno ne samo sa srpskim 2) ima veze i sa mnogim drugim društvima u regionu, a i malo šire. Dakle, pokušaj da se povuče kontinuitet između Apisa i Stanišića i Radeta Markovića, a preko srpskog nacionalizma je potpuno neutemeljena. Osim ovih gore diskontinuiteta koje sam pomenuo, takve linije kontinuiteta potpuno negiraju kako nosioce realne političke moći (često, a što nije nebitno, i legitimne), tako i apsolutno nezaobilazne spoljnopolitičke faktore koji su, kao i kod svih malih zemalja, često imali veliki uticaj (ne uvek negativan, da ne budem pogrešno shvaćen).Edit: ukratko, paralela je jedno, direktan kontinuitet je nešto sasvim drugo
Odlican post, posredno efektno replicira gomili stvari napisanih na Politici jos od osnivanja foruma....Slazem se da je paralela jedno, a kontinuitet drugo, kada kazem - i gde se tu vidi kontinuitet i palalelizam ne mislim na sinonime, ali pojmove Biki cesto spaja. Mislim, u analogiju Apis-Kostunica ubacis druga Marka i eto ti kontinuiteta...Btw, nisam hteo da u isti kos stavim Biki i Andurila, daleko bilo, vise je natrcao da je brani.A o istoricizmu i ostalim skolama i uticajima mozemo, Andurile, na posebnom topiku. Zasad mi se malo cini da je pretenciozno i nespretno takvo ucitavanje, a u nedostatku dodatne kontraargumentacije. Edited by Yoda
Link to comment
Eh, da je samo za "II-gosrbijance"... Nego, ok, ona sama kaže da nema pojma ni o čemu. Lični doživljaj, umetnos', nebitno.
Tesko da je nebitno. Pogotovo danas. Sarajevo 2014. ce, priznali vi to ili ne, biti bitno. Ako ni po cemu drugom, a ono po municiji koju ce obezbediti. Jbt, skoro pa idealna prilika da ponovo izmili svakojaki gad i olos. Mediji i novinari, kakvi danas jesu, def nece propustiti priliku od nekoliko nedelja senzacionalistickih naslova i drvljenja na temu. Gomila populistickog olosa danasnje politike (sa jedne i druge strane Drine) ce zajahati na tom talasu. Da li iko normalan ovde misli da BiH i HR nece biti preplavljena istim? Da li iko normalan ovde misli da se sa ove strane nece uzvratiti? Uzevsi u obzir da 80% stanovnistva (obe strane Drine) i ne cita nista sem novina i tv-a, zarazice se i ovo malo zdrave dece. Ocas posla cemo dobiti sledecu generaciju youtube ratnika.Sad dodaj tome predstave u Sarajevu (Becu i Beogradu) u kojima Biki leci svoje frustracije djavoljim Apisima i crnim VelikoSrbima. Ja cak predvidjam da ce Biki, zahvaljujuci hajpu (how convenient), biti popularnija i od Andje. A tek koliko je smesno ocekivati da se tumacenje dogadjaja iz 14-te (i proizisli sentiment) zadrzi na distanci i u okvirima cisto istorijske WWI analize. Ta predstava jednostavno ne moze da izbegne sudbinu instrumenta. Publika ce biti sve samo ne pozorisna. Sta vise, cak ni publika u Becu verovatno nece biti tog profila, vec ce imati "pozivnice". Ok, i ona pise po pozivu, ali, iskreno, boli me patka da li je delo naruceno ili "naruceno", odgovornost pisanja takvog komada (u datoj konstelaciji) daleko prevazilazi Biljine licne dozivljaje, opsesije, tripove, multiple katarzme i dnevno-politicka bulaznjenja.
Link to comment
Odlican post, posredno efektno replicira gomili stvari napisanih na Politici jos od osnivanja foruma....Slazem se da je paralela jedno, a kontinuitet drugo, kada kazem - i gde se tu vidi kontinuitet i palalelizam ne mislim na sinonime, ali pojmove Biki cesto spaja. Mislim, u analogiju Apis-Kostunica ubacis druga Marka i eto ti kontinuiteta...Btw, nisam hteo da u isti kos stavim Biki i Andurila, daleko bilo, vise je natrcao da je brani.A o istoricizmu i ostalim skolama i uticajima mozemo, Andurile, na posebnom topiku. Zasad mi se malo cini da je pretenciozno i nespretno takvo ucitavanje, a u nedostatku dodatne kontraargumentacije.
da se nadovezem na ovo. biki je zapravo, u tom fantazmatskom kljucu, invertirani darko bajic. kako kod bajica u balkanskim pravilima postoji jasan istorijski i personalni kontinuitet kod sluzbe (koja je zapravo cuvar nekog srpskog grala) i gde se transmisija vrsi zenom (mucena ana sofrenovic koju karaju i leka i otac mu laza) i gde ta linija ima izvoriste u nejasnom i mitskom svetu nemanjica i velike sizme. zapravo ovde se mit o sluzbi objasnjava postojanjem neke nebeske (ili podzemne sluzbe) a sustinski je obrnuto.Sent from Bender's iPad using Tapatalk
Link to comment

S tim sto Bajic ne pravi sliku tek tako...

Божин Симић (18811966), пуковник Српске војске, амбасадор ФНРЈ, масон у масонској ложи Побратим[1]. Милош Црњански га у свом роману Ембахаде наводи и као агентаКоминтерне.Рођен је 20. октобра 1881. године у селу Велики Шиљеговац, код Крушевца. Потиче из учитељске породице.Завршио је Војну академију и учествовао у Мајском преврату 1903. године. Од 1911. године био је надзорни официр Врањског граничног рејона према Турској. Био је официр за везу са четницима Воје Танкосића у Македонији и пребацивао их преко границе на турску територију.За време Првог светског рата је био командир чете. Године 1916. отпутовао је за Русију, где је у Одеси био задужен за регрутовање војника за српску војску из редова аустроугарских заробљеника и учествује у оснивању Добровољачке дивизије. На Солунском процесу осуђен је на 18 година затвора, због чега остаје у Русији и после Октобарске револуције постаје пуковник Црвене армије. Тамо остаје до 1936. године, када се вратио у Југославију. Ухапшен је на граници, ражалован и после два дана пуштен из притвора уз повраћај чина пуковника српске војске који му је одузет.Био је у дослуху са генералом Душаном Симовићем, са којим се састао 26. марта (дан пре пуча) и обавестио га о расположењу Совјета да са Југославијом закључе споразум. У Влади Душана Симовића је постављен за министра без портфеља. Као министар без портфеља у Влади Душана Симовића учествује у преговорима са Стаљином због чега су одмах после војног пуча 27. марта, Мустафа Голубићвисоки официр НКВД и Божин Симић заједно, из Београда, авионом отпутовали за Москву како би присустовали потписивању Споразума о пријатељству Југославије и СССР-а. За време Другог светског рата Божин Симић је као министар Владе у изгнанству имао наступ у доњем дому британског Парламента у коме се супроставио бомбардовању Београда од стране савезника, јер у Србији постоји покрет отпора окупационим снагама, док се нпр. не бомбардује Бугарска која је отворено прешла на страну сила осовине. Након тог његовог иступа уследило је вишедневно бомбардовање Софије. Због овог иступа на њега је након Другог светског рата, приликом његовог пута у Анкару где је кренуо да преузме положај амбасадора ФНРЈ, у Софији покушан атентат, који је овај преживео.[2] После Другог светског рата је био амбасадор ФНРЈ у Француској и Анкари.[3]Умро је 24. фебруар 1966. године у Београду.
http://sr.wikipedia..../sr/Божин_СимићVazno je zvati se Bozin... Edited by Yoda
Link to comment

@ Hamlet: Zanimljiv je lik Bozin, koliko znam nema knjige o njemu, niti je nesto ostavio iza sebe.Naravno, ovaj Wiki tekst nije dovoljno precizan i deluje da izazove fascinaciju. Npr, saveznici su daleko pre Beograda vec satirali Sofiju:http://en.wikipedia....in_World_War_II@ Kim: Daj neko da Biki javi za Bozina, lepo da skine djavolju masku sa mucenog Apisa i stavi Bozinu.

Edited by Yoda
Link to comment
@ Hamlet: Zanimljiv je lik Bozin, koliko znam nema knjige o njemu, niti je nesto ostavio iza sebe.Naravno, ovaj Wiki tekst nije dovoljno precizan i deluje da izazove fascinaciju. Npr, saveznici su daleko pre Beograda vec satirali Sofiju:http://en.wikipedia....in_World_War_II@ Kim: Daj neko da Biki javi za Bozina, lepo da skine djavolju masku sa mucenog Apisa i stavi Bozinu.
apis. kako je uopste zaradio taj nadimak kao da je clan zlatne zore (one viktorijanske, ne ove grcke).Sent from Bender's iPad using Tapatalk
Link to comment

Био је јак као бик, а како су тадашње генерације биле начитане дали су му надимак по египатском божанству - бику.Данас би добио нешто типа Муфлон, Бизгов...

Link to comment
Čitao sam knjigu ficroja meklejna a spremam se da pročitam i onu koju je pisao oto skorceni, pitam se da li ima neka knjiga o ovom čoveku
Ако ниси читао, узми обавезно мемоаре Василија Трбића. Сад је изашло комплетн издање, са међуратним годинама.
Link to comment
1147185_gitler1.jpgdeo teksta, novi broj Vremena
Zašto se bez ove fotografije – koju "Vreme" premijerno objavljuje – ne može smatrati potpunim ni jedna polemika i analiza o početku Prvog svetskog rata, o istorijskoj težini Sarajevskog atentata, Mlade Bosne i Gavrila Principa, karakteru jugoslovenskog političkog projekta, te o Drugom svetskom ratu kao nastavku nezavršenog Prvog?
Edited by odmor
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...