Jump to content
IGNORED

(Neo)Liberalizam


pacey defender

Koja skola ekonomske misli vam je najbliza?  

91 members have voted

  1. 1. Cije teorije mislite da najbolje opisuju stvarnost?

    • Marksizam
      40
    • Kejnzijanizam
      13
    • Monetarizam i Cikaska Skola
      13
    • Austrijska Skola
      28


Recommended Posts

  • Replies 498
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Indy

    107

  • Budja

    52

  • Zabalujev

    32

  • MayDay

    24

Top Posters In This Topic

šteta, pošto jeste zanimljiva tema. Liberalizacija međunarodne trgovine i ekonomska globalizacija jesu vrlo konkretne manifestacije liberalizma u međunarodnim odnosima, pa je teško govoriti o tome kao je to danas utopija - države koje su se prevashodno smatrale nacionalnim u razvijenom svetu u vremenu koje ti pominješ su završile svoje ratovanje; sad imamo moderan svet vs one kojima odgovara da i dalje žive u 12. veku, što je malo drugačija problematika... mada i tim drugima odgovara globalizacija i slobodna razmena onda kada im odgovara, npr. kada je u pitanju nafta.)
Povodom boldovanog. Mislim da u ovakvim raspravama treba praviti i razliku i između ekonomske i vojno-političke globalizacije. I dok je ova prva daleko odmakla, o čemu svedoči i savremena ekonomska kriza (svi su povezani sa svakim drugim, u tom pogledu), vojno-politički događaji na međunarodnom planu pokazuju dalju dominaciju politike odmeravanja snaga i nadmetanja država (čist realizam, drugim rečima). Rekla bih da je svet danas izložen istovremenom dejstvu centrifugalnih i centripetalnih sila. Sa jedne strane deluju pritisci ka saradnji u ekonomskim poslovima, dok na vojno-političkom (strateškom) planu i dalju dominiraju međudržavna rivalstva. Posle Hladnog rata, u novom dobu obeleženom globalizacijom, liberalne teorije MO su doživele preporod. One se ne danas ne smatraju ?utopijskim zdanjem?, kako ih je nazvao još E.H. Carr početkom prošlog veka, već se upravo suprotno, smatra da, u odsustu bilo kog sekularnog ideološkog rivala, one predstavljaju ?dominantni diskurs posthladnoratovskog svetskog poretka koji se pojavljuje?. U jednom novijem pregledu savremenih teorija liberalnog internacionalizma, optimistično se čak sugeriše da ?na mnogo načina međunarodni odnosi na početku novog veka ispunjavaju san liberala XVIII i XIX veka?. Time se izražava mišljenje da globalizacija ujedinjuje svet, iako svet i dalje nije potpuno ujedinjen... Sve to, međutim, ne znači da su liberalne teorije koje prate ovaj razvoj neprotivrečne, dosledne i koherentne. Naprotiv. Ali to i nije specifičnost samo liberalnih teorija. Mislim da ova rasprava treba da se fokusira neka osnovna pitanja, ali nemam za sad ideju kako.. Za sad je ovo preopširna tema.. Edited by Luka
Link to comment

Tema je preopširna, ali nema potrebe za splitom splita; ja koji neću učestvovati u raspravama o MO i globalnom liberalnom poretku vrlo rado ću sve to pročitati. što se tiče ovoga što naša šankerka reče:

evo da se odmah legitimisem kao zastupnik cikaske ekonomske misli. dakle, free market + drzavna intervencija tamo gde je market failure, ali sam jako rigorozna i skepticna prema kandidatima za market failure. to znaci da moram da se raspravljam i sa austrijancima i sa levicarima..
Da, to je ta ranovrsnost u liberalnom taboru, čak i kada se zanemare svi oni liberali i "liberali" koji pod taj termin potpadaju i američke perspektive (Rawls). Hayek je smatrao da "liberalnom pitanju verovatno ništa nije škodilo više od tvrdoglavog insistiranja nekih liberala na načelu laissez-faire". Pazi, kad Hayek ovako nešto napiše, onda je valjda jasno koliko je neozbiljno temi pristupati u nekom binarnom ključu. Dalje, imaš Friedmana koji kaže da je "državna intervencija prihvatljiva samo tamo gde je dobrovoljna razmena ili skupa, ili praktično nemoguća", što je otprilike ono što podrazumeva pod pojmom "efekti na okolinu".
sto se tice teze da se stampanjem novca moze stvarati bogatstvo, moj odgovor je da se ne moze stvarati novo 'agregatno' bogatstvo, ali se moze redistribuirati od jednih ucesnika ka drugima. ko tu najcesce dobija? vlada i oni koji prvi dodju u posed tog novca. gube oni koji dodju u posed tog novca kada mu je inflacija, prouzrokovana stampanjem novca, pojela kupovnu moc
Da, povećana količina novca, koja stvara povećanu tražnju, izaziva inflaciju, gde najviše prosperiraju oni na njenom izvoru. Ali, kako se u to uklapa fridmanovo "fiksno monetarno pravilo"? Edited by pacey defender
Link to comment
to znaci da moram da se raspravljam i sa austrijancima i sa levicarima.
Misliš na Kejnezijance, ili ove stvarno leve (kao ove, tj. sve, u Srbiji)? Kolika je uopšte razlika između npr Friedmana i npr Hayeka? Koliko vidim, većina libertarijanaca (="klasičnih liberala") rado citira i jednog i drugog. Možda ovi dogmatskiji (eg. ekipa okupljena oko Ivana Jankovića) malo više naginju Hayeku.Pričajući o "balansirajućim aktovima", trenutni premijer Australije je zagovornik tzv. dizajniranog slobodnog tržišta, štagod mu to značilo. Mislim da bi i Obama to potpisao, uostalom, njih dvojica su vrlo slični.Uglavnom, ni od jednog dogmatizma kao po običaju nema vajde, ali čim stvari počnu da se "rastežu" kao žvakaća guma onda ispada da je svašta moguće podvući pod svakakvu etiketu... uz dovoljno veštine. što je i navelo mog omiljenog kolumnistu da napiše ovu kratku istoriju ekonomije.
Link to comment
Povodom boldovanog. Mislim da u ovakvim raspravama treba praviti i razliku i između ekonomske i vojno-političke globalizacije
Koliko sam razumeo, ovo je pre svega političko-ekonomska tema (a u međuvremenu se i obrela na odgovarajućem potforumu). Mislim da bi nas upetljavanje vojnog momenta, tj. intervencionizma, predaleko odvelo, a i već sam se istrošio na tu temu na topiku o Bušovoj cipeli (uglavnom sam rekao šta sam imao, ako ne i više, po običaju).
Link to comment
Vidi ti to sa hajekom, hayekom, a ako možeš - i sa F.A. von Hayekom.
Odmah nervoza... Mislim stvarno.
Inače, jako je bitno da se stvari nazivaju pravim imenom. Ovde bi mogla da se razvije 1 diskurzivna teorija, začuđujuće - iz liberalnog tabora, o tome kako neadekvatna upotreba termina "liberalizam" generiše negativan odnos prema toj političkoj teoriji. problem sa upotrebom termina "neoliberalizam" je u tome što se koristi da se opiše politika koju je npr vodila Bušova administracija, koja, da se zadržimo samo na ekonomskim pitanjima, ima poprilično razlika u odnosu na sve ono što su nekada klasični liberalizam, a danas libertarijanci, zagovarali. Mislim da je neuporedivo ispravnije da jednostavno koristite termin "republikanci" ili "konzervativci" kada opisujete politiku stavljanja političke moći u funkciju odbrane ekonomske moći, a da termin "liberalizam" koristite da opišete sve one ideje i pokrete koji traže upravo suprotno - odvajanje politike i ekonomije, u cilju ekonomskog i svakakvog drugog prosperiteta individua.
Pa ostaje nam još samo da se dogovorimo koje je to pravo ime. Tj. treba sami *lib* da se dogovore oko toga. Problem sa terminom neoliberalizam je samo u tome što da već dve decenije levičari upotrebljavaju sa izrazito negativnog konotacijom. Inače se termin koristi i za tačerističke i reganističke politike deregulacije, privatizacije javnog sektora i prateću anti-sindikalnu politiku. Nezgodna činjenica je da su te politike prihvatili konzervativni političari i iskoristili za oživljavanje njihove tradicionalne desnice uz prateće efekte... No, o Bušu ovde nije niko govorio. On je samo završetak cele priče, kako je cela da desnica prihvatila slobodnotržišna učenja o slobodi korporacija itd. kao jedan vid korupcije koji se maskira opštim interesom. Sasvim ljudski, zar ne? Naravno, nije nimalo originalno reći kako, što bi Vuk Drašković rekao, "ovo nije ono što smo mislili". Svi pravi komunisti su završili na Golom otoku, je li?
Link to comment
Misliš na Kejnezijance, ili ove stvarno leve (kao ove, tj. sve, u Srbiji)? Kolika je uopšte razlika između npr Friedmana i npr Hayeka? Koliko vidim, većina libertarijanaca (="klasičnih liberala") rado citira i jednog i drugog. Možda ovi dogmatskiji (eg. ekipa okupljena oko Ivana Jankovića) malo više naginju Hayeku.
Biće da je u tome problem. Kao što sam već rekao, te razlike su vidljive najviše ideolozima. Inače se svi pozivaju na klasični liberalizam, lese-fer, minimalnu državu, zalažu za politike privatizacije javnog sektora... Dakle, one stvari koje prosti puk vidi i oseća u poloitičkoj i ekonosmskoj praksi država. Ali koliko sam shvatio MayDay, a i neka Andurilova pisanja na drugom mestu, razlike u kejnzijanskim, austrijskim i čikapškim monetarnim politikama su sada bitne za raspravu o ek. krizi, no mislim da je ovaj topik počeo o nečem drugom.
Link to comment
Koliko sam razumeo, ovo je pre svega političko-ekonomska tema (a u međuvremenu se i obrela na odgovarajućem potforumu). Mislim da bi nas upetljavanje vojnog momenta, tj. intervencionizma, predaleko odvelo, a i već sam se istrošio na tu temu na topiku o Bušovoj cipeli (uglavnom sam rekao šta sam imao, ako ne i više, po običaju).
Sad sam tek videla da je ova tema na Ekonomiji, čime rasprava već jeste više fokusirana. Da, onda i nema potrebe za uplitanjem tih drugih aspekata liberalizma..
Link to comment
Ma da, sećam se ja vremena kad su se na forumu šibali kojekakvi hajeci i mizesi, pa dokazivali ko je veći individualista . :D Kao da je to i bitno. Nema potrebe da se zamlaćujemo terminološkim pitanjima (mada ispade da neoliberalizam ima negativnu konotaciju, verovartno zbog levičarskog spominjanja svako malo). Pa Hajek proglasi sve redom socijalistima, a sad ispade da je velika frka što jedan korpus ideja koje imaju polazište u klasičnom liberalizmu i teže radiklanom individualizmu i smanjenju uloge države obuhvatamo pojmom "neoliberalizam". ;)
Odmah nervoza... Mislim stvarno.
Nema nervoze. Pogrešno si razumeo. To je bio odgovor na tvoj stav da, obzirom da Hajek i forumski hajeci ne obraćaju pažnju na precizno izražavanje, takva "obaveza" prestaje i za tebe. Nadam se da je sada jasno šta htedoh reći.
Pa ostaje nam još samo da se dogovorimo koje je to pravo ime. Tj. treba sami *lib* da se dogovore oko toga. Problem sa terminom neoliberalizam je samo u tome što da već dve decenije levičari upotrebljavaju sa izrazito negativnog konotacijom. Inače se termin koristi i za tačerističke i reganističke politike deregulacije, privatizacije javnog sektora i prateću anti-sindikalnu politiku. Nezgodna činjenica je da su te politike prihvatili konzervativni političari i iskoristili za oživljavanje njihove tradicionalne desnice uz prateće efekte... No, o Bušu ovde nije niko govorio. On je samo završetak cele priče, kako je cela da desnica prihvatila slobodnotržišna učenja o slobodi korporacija itd. kao jedan vid korupcije koji se maskira opštim interesom. Sasvim ljudski, zar ne?
Biće da je u tome problem. Kao što sam već rekao, te razlike su vidljive najviše ideolozima. Inače se svi pozivaju na klasični liberalizam, lese-fer, minimalnu državu, zalažu za politike privatizacije javnog sektora... Dakle, one stvari koje prosti puk vidi i oseća u poloitičkoj i ekonosmskoj praksi država.
Pa već sam rekao šta mislim o upotrebi adekvatnih termina, i nabrojao konkretne. Ukoliko se radi o sjedinjavanju ekonomske i političke moći, onda etiketa "liberalizam" nije ispravna. Ako se slobodnotržišna učenja svode na priču da se favorizuju MNK i neke povlašćene kompanije, onda to zapravo i nije to učenje, nego nešto potpuno drugačije. Forumski hajeci bi i to nazvali socijalizmom, usled svoje ideološke isključivosti, ali ako oni prave takvu grešku, ne moraju i drugi tako što će sve što nije netržišna ekonomija nazivati liberalizmom, odnosno neoliberalizmom.Ako se pak radi o svemu ovome što si naveo (privatizacija, minimalna država), onda prefiks NEO nema puno smisla. Eventualno je korisno naglasiti da se misli na liberalizam klasičnog tipa, a ne na ovaj Rolsov, američki liberalizam.
Naravno, nije nimalo originalno reći kako, što bi Vuk Drašković rekao, "ovo nije ono što smo mislili". Svi pravi komunisti su završili na Golom otoku, je li?
que?
Link to comment
Da, povećana količina novca, koja stvara povećanu tražnju, izaziva inflaciju, gde najviše prosperiraju oni na njenom izvoru. Ali, kako se u to uklapa fridmanovo "fiksno monetarno pravilo"?
Iz razloga sto svaku privredu karakterise rast stanovnistva (te stoga i rast ponude radnog inputa) i fonda kapitala, kao i tehnoloski progres, karakterise je i neka dugorocna stopa rasta. Da bi se sve te nove transakcije odvijale bez problema sa likvidnoscu, neophodan je i adekvatan rast novcane mase. Fridman predlaze da se stopa rasta novcane mase ne stimuje prema fazi u kojoj se privreda trenutno nalazi, vec da se odrzava fiksnom iz godine u godinu. Cela filozofija je u konzistentnosti monetarne politike. Time se smiruju inflatorna ocekivanja, jer znas da nema stampanja novca preko onoga sto je zacrtano.
Misliš na Kejnezijance, ili ove stvarno leve (kao ove, tj. sve, u Srbiji)? Kolika je uopšte razlika između npr Friedmana i npr Hayeka? Koliko vidim, većina libertarijanaca (="klasičnih liberala") rado citira i jednog i drugog. Možda ovi dogmatskiji (eg. ekipa okupljena oko Ivana Jankovića) malo više naginju Hayeku.
Sad cu ja malo da razmisljam binarno (ovo pejsiju za sankerku!). Mislim na one sto se zalazu za redistribuciju dohotka. To mogu biti kejnzijanci, zagovornici 'drzave blagostanja' ili komunisti. Pitanje je samo razmere uplitanja drzave. Sto se tice razlike izmedju Hajeka i Fridmana, za mene je najbitnije to sto pravi austrijanci (medju kojima je Hajek najvece ime, iako ne najesktremniji) negiraju podelu na makro- i mikroekonomiju. Sve je mikroekonomija. :) Ljudi su individualisti, svako maksimizira svoju ciljnu funkciju i to na kraju vodi ka optimalnom ishodu ako trziste funkcionise slobodno. Fridman, tj. monetaristi su tipicno makroekonomska skola koja se fokusira na makro politike. Ono sto im je zajednicko je zalaganje za nesputano delovanje trzista.Veliki zaokret ka povratku ka mikroekonomski principima je ucinio Robert Lukas koji je osnivac Cikaske skole. Njegova cuvena kritika se najbolje moze sagledati kroz primer sa Fort Noksom. Niko nikad nije obio Fort Noks, ali to ne znaci da strazu treba ukloniti, jer plan za obijanje Fort Noksa zavisi od prisustva straze. Paralela sa ekonomijom je u sledecem. Istorijski se pokazalo da kad je inflacija visoka da je zaposlenost niska. Ali to ne znaci da sve makroekonomske politike koje raspaljuju inflaciju vode u visoku zaposlenost i visoke stope rasta. Moja oblast interesovanja je Information Economics. To je mikromikroekonomija i bavim se modelima gde su ucesnici na trzistu nejednako informisani o predmetu transakcije. Klasicni mikroekonomisti uvek pretpostavljaju da su svi podjednako informisani i da nema neizvesnosti ili da barem i u prisustvu neizvesnosti svi dele ista verovanja. Hajek je u ovoj oblasti postavio kamen temeljac jednom opstijom tezom da je u jednom sistemu ogromna kolicina informacija koja je neohodna da bi se ekonomska aktivnost organizovala na optimalan nacin i da bi se alokacija celokupnog proizvoda odvila efikasno. To drzava (birokrate) ne moze da zna. Za to je neophodno lokalno znanje, tj. svako ce traziti informacije koje su njemu neophodne u sopstvenom poslu. Zato treba pustiti trziste da obavlja alokativnu funkciju i u tom kontekstu i treba da postoji i trziste informacija u najapstraktnijem smislu. Edited by MayDay
Link to comment
Nema nervoze. Pogrešno si razumeo. To je bio odgovor na tvoj stav da, obzirom da Hajek i forumski hajeci ne obraćaju pažnju na precizno izražavanje, takva "obaveza" prestaje i za tebe. Nadam se da je sada jasno šta htedoh reći.
A ne, ti si taj koji je pograšno razumeo. Ja sam baš mislio na pokojnog i neformuskog Hajeka, stvari poput The Intellectuals and Socialism, plus hladnoratovski zeitgeist kako će bauk socijalizma da nas pojede itd. Smara, a i Čerčil izgubi izbore s tom agendom.
Pa već sam rekao šta mislim o upotrebi adekvatnih termina, i nabrojao konkretne. Ukoliko se radi o sjedinjavanju ekonomske i političke moći, onda etiketa "liberalizam" nije ispravna. Ako se slobodnotržišna učenja svode na priču da se favorizuju MNK i neke povlašćene kompanije, onda to zapravo i nije to učenje, nego nešto potpuno drugačije.
E sad, kad smo kod MNK.. Poprilično je očekivano da će MNK simpatisati ideje smanjenja poreza, ukidanja minimalca, ukidanja trgovinskih barijera itd. Sasvim razumljivo je da će se obradovati ako tamo ima nekih uglednih profa koje to tvrde, pa će rado dati i koji grant. Nije nimalo čudno da se favorizuje neki aspekt učenja koji nekome u to trenutku odgovara, dok se neke druge stvari zanemaruju. Ekvivalente možemo naći i u socijalizmu, primera koliko hoćeš. Na kraju uvek dolazuimo do prakse i manifestacija nekih učenja koje uvek sprovode ljudi, političari.
Ako se pak radi o svemu ovome što si naveo (privatizacija, minimalna država), onda prefiks NEO nema puno smisla. Eventualno je korisno naglasiti da se misli na liberalizam klasičnog tipa, a ne na ovaj Rolsov, američki liberalizam.
Pa sad, privatizacija i restruktuiranje javnog sektora, to je relativno nova pojava, praćena anti-sindikalnim merama (ili merama ograničavanja uticaja sindikata, šta ti više prija uhu). Pre 200 godina nisi ni imao šta da privatizuješ - skoro sve je bilo privatno, mnoge stvari koje danas smatramo normalnim nisu ni postojale (pa nisi imao šta ni da regulišeš), država malecna (bar tako kažu *lib*). Sindikate da ne pominjemo.
que?
Pa znaš, ono tipa SSSR nije bio pravi komunizam itd. Tako ni "ovo" nije bilo tržište i sl. Sve je to cool, nego slabo smo to nešto slušali pre godinu dana. Lako je posle bitke biti general i posle krize objašnjavati šta je bilo. Onda će svako vrlo lako u okviru svoje ideologije da nađe krivce: i kejnzijanci, i austrijanci, i čikago, i komunjare, i feministi... Postmoderna, šta li?
Link to comment
E sad, kad smo kod MNK.. Poprilično je očekivano da će MNK simpatisati ideje smanjenja poreza, ukidanja minimalca, ukidanja trgovinskih barijera itd. Sasvim razumljivo je da će se obradovati ako tamo ima nekih uglednih profa koje to tvrde, pa će rado dati i koji grant. Nije nimalo čudno da se favorizuje neki aspekt učenja koji nekome u to trenutku odgovara, dok se neke druge stvari zanemaruju. Ekvivalente možemo naći i u socijalizmu, primera koliko hoćeš. Na kraju uvek dolazuimo do prakse i manifestacija nekih učenja koje uvek sprovode ljudi, političari.
da. i ja mislim da se ceo labor economics profilisao ovakvim kakav je zbog grentova.
Link to comment
Cekaj, mislim da nije korektno gurati znak jednakosti izmedju libertera i klasicnih devetnaestovekovnih liberala!?
Mislio sam na današnje klasične liberale. Znam da zvuči paradoksalno, ali ne više od modernih izvođača klasične muzike.
Link to comment

Nije paradoksalno, naravno da ih ima gomila koji se danas pale na klasiku, od Tačerke naovamo. Ali, mislim da su liberteri (npr. u americkoj libertetskoj partiji, dje je i neko iz dvojca Parker-Stone, cini mi se) malo druga, anarhoidnija sorta. Pritom vise mislim na insistiranje na individualnim slobodama, ne na stavove o kapitalizmu i drzavi.

Edited by Buck Naked
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...