Jump to content
IGNORED

Fizika


PitBull

Recommended Posts

1. Definicija: a) Fermijevog el. gasa; b) Fermijevog nivoa.2. Električna provodljivost metala po kvantnoj teoriji: a) od čega zavisi; b) šta je λ srednje; c) uzrok pojave otpora CFQ1.3. Superprovodljivost ? izotopski efekatna neka od pitanja sam uspela da nađem odgovore, ali za ovo mi treba pomoć.

Link to comment
pa ne zajebavam. to su bila pitanja za kontrolni.
iz fizike u srednjoj skoli?mislim ovo je potpuno besmisleno, ja uopste ne mogu da procenim na kom nivou se ocekuje odgovor, posto su potanja potpuno razlicitih nivoa, ovo je kao da na isotm testu imas sabiranje i kompleksnu analizu.ovo CFQ1 ne znam ni sta je, a ostalo ako ti jos treba mogu da probam da ti objasnim, al opet kazme nema pojma nakomm nivou s eocekuje odgovor posto je stvarno razumevanja svavko van granica vaseg predmeta (evo dans bas gledam neke domace sa trece godine faksa, i ni oni ne razumeju svi), a to kakve "definicije" oni traze tek mogu samo da nagadjam. (primera radi, \lambda je malo slovo grcke azbuke, a to sto vi valjda treba da naucite napamet pa da znate da se ovde verovatno odnosi na srednji slobodni put elektrona u metalu je lepa ilustracija smislenost samo po sebi) Edited by kurdi
Link to comment
Srednje rastojanje koje elektron predje do rekombinacije? To je jedino pitanje na koje znam odgovor :blush:
ne verujem :Dmislim taj odgovor bi imao smisla u poluprovodniku, ali posto je ovo pitanje u kontekstu metala...pretpostavljam da jeste srednji slobodni put elektrona ali ne do rekombinacije (sa supljinom) nego do rasejanja na nekoj imperfekciji ili fononu (kvantu vibracije jonske resetke).provodljivost mu je proporcionalna.a zavisi od cistoce materijala na T=0, a inace od temperature - sto vise fonona manje \lambda, pa i provodljivost.izotopski efekat je cinjenica da kriticna temperature suprovodnika (temperatura ispod koje materijal jeste superporovodan) zavisi od izotopa.znaci imas isti hemijski element, istu koncentraciju elektrona, isto naelektrisanje jona, samo promenis broj (neutralnih) neutrona i ipak se nesto znacajno promeni u provodnim karakteristikama.a sto nam (ispravno) ukazuje da superprovodnost nije cisto elektronski efekat nego fononi (vibracije kristalne resetke) igraju neku ulogu, i daje podrsku bcs (bardeen-cooper-schrieffer) teoriji konvencionalne niskotemperaturne superporovodnosti.kurioziteta radi, john bardeen je jedina osoba sa dva nobela za fiziku (prvi za tranzistor, drugi sa superprovodnost), pojavljuje se na pitanjima za sampiona i slicno.a zena mu je u neki krugovima poznata po izjavi "stokholm is so wonderful in the summer, why do we always come in december?"ovo za fermijev gas i fermijev nivo je.... s jedne strane za fizicare najjednostavije pitanje (najlakse za potpuno detaljno odgovoriti) a s druge tu je najnejasnije (meni) sta je to odgovor koji bi s eu datom kontekstu mogao ocekivati.poanta je da bas kao sto elektroni (koji su fermioni, za razliku od nekih cestica koji su bozoni) u atomu zbog paulijevog principa ne mogu da okupiraju iste orbite, osim po dva sa razlicitim spinovima (da su eletroni bozoni, svi atomi bi bili vodonik i ne bi bilo zivota) tako i provodni (slobodni, valentni) elektroni u metalu svi zive delokalizovani u zajednickom potencijalu/kutiji, i ne mogu da okupiraju iste kvantovane energetske nivoe u toj kutiji, nego samo po dva (sa razlicitim spinovima) na svaki nivo (svaka kutija ima kvantovane nivoe, koneceptualno isto kao sto atom ima kvantovane orbite)fermijev nivo je najvisi energetski nivo koji je, usled paulijevog principa, popunjen i na nula stepeni, tipa ako imas 100 elektrona, fermijev nivo je pedeseti nivo.(bozoni koji mogu da budu na istom nivou bi se na nula stepeni svi skupili na najnizem nivou)u tipicnom metalu je fermijev nivo, izrazen u temperaturi, okroman, tipa 50000 stepeni.i u atomu se moze konceptualno definisati fermijev nivo kao najvisa popunjena orbita (zapravo formalno je izmedju najvise popunjene i prve nepopunjene, ali nebitno), no ne treba time zbunjivati nastavnike.a sta je uopste fermijev elektronski gas.... je prilicno neodgovorno suptilno pitanje...elektroni jesu uvek fermioni, tako da je to malo pleonazam.ali sustinski elektronski (ili bilo koji drugi fermionski) gas je efektivno fermi gas samo kada je temeratura dovoljno niska da je sve iznad receno bitno.ako je temperatura mnogo veca od fermijevog nivoa, onda je to sto su cestice fermioni nebitno, ponasaju se kao klasican (bolcmanski) gas u kojem kvantna mehanika ne igra bitnu ulogu.nisam siguran kome ovo pisem...
Link to comment
Kad si vec sve ovo ispisao, cini mi se da je i kod nas ovo obradjivano u cetvrtom razredu srednje skole. Tj. za Fermijev nivo i superprovodnike sam prilicno siguran,
kod nas jeste, kao i borov model atoma, spektralne linije, liquid drop model jezgra, poluprovodnici (p i n, pnp spojevi), fotoelektricni efekat, mezbauerov efekat, komptonov efekat, relativisticki sudari, \alpha i \beta raspad i jos ponesto, cak cini mi se i resavanje jednodimenzionalne sredingerove jednacine.ali je to onda bila prilicno kvantitaticno i nekako smislenije, mozda pojednostavljeno ali self conatined i consistent.ovako na nivou definicije (kako su pitanja postavljena) mi i dlaje nije jasno sta se realno trazi.
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...