Jump to content
IGNORED

(Neo)Liberalizam


pacey defender

Koja skola ekonomske misli vam je najbliza?  

91 members have voted

  1. 1. Cije teorije mislite da najbolje opisuju stvarnost?

    • Marksizam
      40
    • Kejnzijanizam
      13
    • Monetarizam i Cikaska Skola
      13
    • Austrijska Skola
      28


Recommended Posts

evo da se odmah legitimisem kao zastupnik cikaske ekonomske misli. dakle, free market + drzavna intervencija tamo gde je market failure, ali sam jako rigorozna i skepticna prema kandidatima za market failure. to znaci da moram da se raspravljam i sa austrijancima i sa levicarima.sto se tice teze da se stampanjem novca moze stvarati bogatstvo, moj odgovor je da se ne moze stvarati novo 'agregatno' bogatstvo, ali se moze redistribuirati od jednih ucesnika ka drugima. ko tu najcesce dobija? vlada i oni koji prvi dodju u posed tog novca. gube oni koji dodju u posed tog novca kada mu je inflacija, prouzrokovana stampanjem novca, pojela kupovnu moc.
Kao neko ko je studirao ekonomiju, sramim se priznati da mi je cikaska skola nekako ishlapila iz pamcenja (narocito u vezi sa monetarnom politikom, oko cega je, valjda, i prakticna razlika sa austrijancima, izuzimajuci razliciti metodoloski pristup).Stoga smatram da je u interesu rasprave koja moze biti vrlo korisna, da se postave osnovne teze svake skole, da bismo znali oko cega raspravljamo.A onda mozda moze i jedan pool da se postavi. Bilo bi zanimljivo izmeriti stavove forumskog javnog mnjenja, tj. onog dela javnog mnjenja koje ne misli da je socijalizam resenje problema.S obzirom da smo na ekonomiji, cini mi se da rapsrava o medjunarodnim odnosima tu ne pripada.
Link to comment
  • Replies 498
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Indy

    107

  • Budja

    52

  • Zabalujev

    32

  • MayDay

    24

Top Posters In This Topic

Nije paradoksalno, naravno da ih ima gomila koji se danas pale na klasiku, od Tačerke naovamo. Ali, mislim da su liberteri (npr. u americkoj libertetskoj partiji, dje je i neko iz dvojca Parker-Stone, cini mi se) malo druga, anarhoidnija sorta. Pritom vise mislim na insistiranje na individualnim slobodama, ne na stavove o kapitalizmu i drzavi.
Ameri su posebna sorta po mnogo čemu. Tamo ima dosta onih koji ne simpatišu federalnu vladu i njeno uplitanje u lokalne poslove. Neki sede na Kapitolu. Pogledaj šta priča Ron Paul (kad je bio kod Colberta, pa priča kako je FEMA prilikom poplava oduzimala ljudima oružje, a Colbert će na to:"They are trying to shoot the flood, and they take their guns away?" :D ). a on još dođe i mainstream. Tačerku ja ne posmatram kao nekog ko se pali na klasiku. Pre mi se čini da je ona jednostavno konzervativac koji je mrzeo sindikate i welfare state iz razloga koji nemaju veze sa nezaposlenošću i produktivnošću.
Kao neko ko je studirao ekonomiju, sramim se priznati da mi je cikaska skola nekako ishlapila iz pamcenja (narocito u vezi sa monetarnom politikom, oko cega je, valjda, i prakticna razlika sa austrijancima, izuzimajuci razliciti metodoloski pristup).Stoga smatram da je u interesu rasprave koja moze biti vrlo korisna, da se postave osnovne teze svake skole, da bismo znali oko cega raspravljamo.
Kao neko ko čak nije ni studirao ekonomiju, a voli svašta da zna, podržavam ovo :)
Link to comment

@Buck NekkidNe bih znao, uglavnom sam čitajući nailazio na poistovećivanje libertarijanaca i klasičnih liberala. Verovatno ima razlika na koje misliš, ali pošto smo dosad na temi pričali baš o ekonomiji, državnoj regulaciji, itede, mislim da u tom kontekstu obe etikete označavaju slične stvari.

Edited by Indy
Link to comment

pa mogli bi sad dok je tema vruca, ali je problem sto tu postoji vise dimenzija. postoje skole i pokreti. pod okriljem kapitalizma se javlja vise pokreta, od libertarijanizma do socijalnog liberalizma, a svaki od njih vuce uporiste u nekoj od skola, a to moze biti austrijska, cikaska, kejnzijanska skola...jos plus kad se nagomilaju derivati pokreta kao sto je recimo anarho-kapitalizam, nema kraja nasoj listi. ne znam, buck, oko cega se ti bunis. anarho-kapitalisti imaju svoj stav o drzavi i kapitalizmu.

Link to comment
evo da se odmah legitimisem kao zastupnik cikaske ekonomske misli. dakle, free market + drzavna intervencija tamo gde je market failure, ali sam jako rigorozna i skepticna prema kandidatima za market failure. to znaci da moram da se raspravljam i sa austrijancima i sa levicarima.
Dakle, Fridman+Stiglic?
Link to comment
Ne bih znao, uglavnom sam čitajući nailazio na poistovećivanje libertarijanaca i klasičnih liberala. Verovatno ima razlika na koje misliš, ali pošto smo dosad na temi pričali baš o ekonomiji, državnoj regulaciji, itede, mislim da u tom kontekstu obe etikete označavaju slične stvari.
Naravno. Evo ja cu jos malo da vratim na tu ljudskopravasku pricu (zapravo individualno-pravasku), iako joj ovde nije mesto, pa cu onda da zacutim i prepustim podijum. Mnogi koji se kunu u klasicni liberalizam nisu imali narociti problem sa raznim Patriot Aktovima, dok su za libertarijance (sa pravom) to najvece babaroge. Mislim da ce klasicni liberal da progleda kroz prste raznim vanekonomskim drzavnim regulacijama u ime visih ciljeva, dok se tada liberteru dize pritisak. Naravno, libertere karakterise i strogi neintervencionizam u medjunarodnim odnosima, ali na diskusiju o tome je sa pravom ubacen veto. A, usput, ne iskljucujem da gresim. Liberteri u Americi su old school (klasicari) u smislu postovanja Ustava i Founding Fathers, to jest ozbiljne mrznje prema Vasingtonu i Vladi i svemu sto se mesa u individualne poslice, pa tu onda idu i anti-porezi i kapitalisticko preduzetnistvo, ali i sloboda da se nosi oruzje (kao vid pobune protiv svake vlasti, sto vodi poreklo od pobune protiv Britanaca) i pusi cigara. Mislim da klasicni liberali nisu narocito u tom fazonu, i da je zato, na kraju krajeva, libertarijanstvo u Americi zaseban projekat. Kao na primer ono ludilo od aktivnosti da naprave jednu libertetsku drzavu gde bi se svi liberteri preselili, kao sto je Free State Project. Edited by Buck Naked
Link to comment

Fragment iz trenutne debate na relaciji vlast opozicija u Australiji: "It's times like these when governments should be involved in protecting jobs, not just standing back and relying on laissez-faire economics" (ovo, naravno, kaze vlast). A opozicija (koji se igrom slucaja zovu Liberalna partija): "...accused the Prime Minister of padding bank profits instead of helping small and medium-sized employers struggling to keep afloat in the face of the worsening credit squeeze." Vise verujem lideru opozicije, ne samo sto je ekonomski liberal, vec i sto je vidjen neki dan kako uziva na koncertu Nick Cavea.

Link to comment
Dakle, Fridman+Stiglic?
Stiglic je cist kejnzijanac. Jaoooo, sad upadamo u moj teren! Prvo, on ima PhD sa MIT-a. Harvard i MIT radjaju kejnzijance.Drugo, Stiglic je jedno od najvecih imena u mojoj oblasti. Pored Labor Economicsa, on se bavio Information Economicsom i postavio teoriju da ce cene da odraze sve informacije koje su u posedu onih koji su platili za te informacije i da ce zbog toga nestati motivacija da bilo ko plati za info i trziste kao takvo ce da nestane. On je kasnije to koristio kao jedan od dokaza o postojanju opsteg market failure-a. Da pojasnim. Recimo da treba da se proda neki polovni automobil. Pricam o polovnom automobilu zato sto je neizvestan kvalitet tog automobila. Recimo da sam ja platila nekome da ga pogleda i da mi kaze koliko automobil zaista vredi, a vi niste. Onda cu ja agresivnije da bidujem za taj automobil i vi cete uociti da ja nesto o njemu znam i onda ste indirektno vi dosli u posed informacije koliko taj auto vredi. Onda se ja smorim, jer cete i vi krenuti da podizete ponudu, pa u nekom sledecem trgovanju mi nece pasti na pamet da placam majstora da proverava koliko neki automobil zaista vredi, kad mogu da frirajdujem na tudjoj informaciji. Dakle, trziste informacija nestaje, a mi trgujemo samo na osnovu nekog opsteg znanja o tom automobilu.Medjutim, to je jedan od prvih radova u toj oblasti. Kasnije je pokazano da postoje drugi izvori neizvesnosti koji ce da zamagle otkrivanje informacija, ali to je vec bejzijan statistiks. Kasnije, Stiglic pravi model po kome su nadnice, kao cene rada, nesto sto ne opada tako lako u recesiji, kao sto ostale cene podlezu deflaciji. To je tipicna kejnzijanska pretpostavka.
Link to comment

@ Buck - slažem se skoro sve, samo i jedni i drugi imaju svoje frindžove i znaju da budu dovraga zatucani u svom dogmatizmu, tako da ima primera kada neko ko sebe zove libertarijancem (ili što ti kažeš liberterom) podržava fašistoidne režime u drugim zemljama (recimo, puno toga su delili svojevremeno Antiwar.com i onaj sajt kome sam sad zaboravio ime, a setiću se, iza koga je stajao JUL), čisto da bi napakostili Washingtonu. Kao što sam pisao na cipelaškoj temi, a nadao se da neću morati da prežvakavam, ne mislim da je svaki intervencionizam nužno pogrešan. Tačno je to što kažeš za klasične liberale, postoji doza društvenog konzervatizma, u neekstremnim i promišljenim slučajevima ne ni nužno pogrešna, ne mora svaka novotarija da bude dobra ideja (a često i nije, povikaše morski mačići iz obližnjeg akvarijuma).

Link to comment

Jeste, jeste. A sada, kada si spomenuo podrske raznim rezimima, sam se setio one domace stoke od Katalaksicara. Pojma nemam sta oni o sebi misle, ali smatram da pristojan americki liberter(ijanac) ne bi hteo ni za zajednicki sto sa njima da sedne (iako ce se sloziti o nekim ekonomskim temama ako bi i seli). I sad stvarno odjavljujem, jer mi zanimljivije da slusam (i iz prikrajka se diram) ovo o cistoj ekonomiji (iako sam znao ovo za Stiglica i informacije.. za to je i dobio Nobela, jelda?)

Link to comment
Jeste, jeste. A sada, kada si spomenuo podrske raznim rezimima...
Setio sam se - sajt na koji sam mislio zvao se Emperors Clothes. Bio je (kao) anti-NATO, medjutim 100% u saglasju sa politikom para M&M. "Katalaksicari" su uglavnom jedan covek (:D) koji se razume u ekonomiju koliko ja mogu da procenim i zamislja da se jednako razume i u sve ostalo, a nece biti. To sto podrzava "humanitarne intervencije" vec ne bih umeo da objasnim.
Link to comment
problem sa upotrebom termina "neoliberalizam" je u tome što se koristi da se opiše politika koju je npr vodila Bušova administracija, koja, da se zadržimo samo na ekonomskim pitanjima, ima poprilično razlika u odnosu na sve ono što su nekada klasični liberalizam, a danas libertarijanci, zagovarali. Mislim da je neuporedivo ispravnije da jednostavno koristite termin "republikanci" ili "konzervativci" kada opisujete politiku stavljanja političke moći u funkciju odbrane ekonomske moći, a da termin "liberalizam" koristite da opišete sve one ideje i pokrete koji traže upravo suprotno - odvajanje politike i ekonomije, u cilju ekonomskog i svakakvog drugog prosperiteta individua. što se tiče ilićevog stava, tj paralele između veličanja novca koje je zamenilo veličanje države, samo bih da potsetim da se u liberalnoj misli na novac gleda prvenstveno kao na sredstvo razmene, dakle - instrumentalno, a ne kao na vrednost po sebi. Oni drugi, koji misle da se novo bogatstvo stvara i stiče emitovanjem novih količina novca, bi možda mogli da odgovore na ovu srđanovu prozivku.
E vidiš, isto tako i ono što su radili "komunisti" u drugoj polovini 20. veka nema mnogo veze sa komunizmom pa vas to opet ne sprečava da ih tako zovete...Mi bar dodajemo prefiks "neo"... cool.gif
Link to comment
Mislim da je Stiglic miljama daleko od toga što kaže MayDay, ako sam je išta razumeo.
Deo o market failure moze biti vezan za eksterne efekte ali i nesavrsenost informacija. U ovom drugom je Stiglic glavni baja, svojim radovima iz sedamdesetih za koje je i dobio Nobelovu nagradu.
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...