Jump to content
IGNORED

Mentalno zdravlje


Gospodin Slucaj

Recommended Posts

svetski dan mentalnog zdravlja je 10. oktobar

ali mi bi trebalo cele godine da se borimo protiv stigme kojoj su izlozeni mentalno oboleli

to je nesto od cega ljudi zaziru

to je nesto sto se ne govori nikome

to je nesto zbog cega ce te ljudi napustiti

to je nesto zbog cega ces dobiti otkaz

to je nesto zbog cega ni u porodici neces naci razumevanje

itd

 

takodje je potrebno biti svestan ovih bolesti jer postoji nesto sto se zove "treatment gap"

naime ne dobijaju svi pomoc iako im je potrebna

nego onako bolesni lutaju i nanose stetu sebi

nanose stetu verovatno i drugima

muce se godinama sami

itd

 

 

It is estimated that one in four people in the world will be affected by mental or neurological disorders at some point in their lives.[8] Although many effective interventions for the treatment of mental disorders are known, and awareness of the need for treatment of people with mental disorders has risen, the proportion of those who need mental health care but who do not receive it remains very high. This so-called "treatment gap" is estimated to reach between 76-85% for low- and middle-income countries, and 35-50% for high-income countries.

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Global_mental_health
 

 

nije tesko pretpostaviti da smo mi medju najgorima kad je u pitanju stigma prema bolesnicima i kad je u pitanju ovaj treatment gap

psihijatri drzavni su nezainteresovani

neki cak nisu edukovani dovoljno u smislu da nisu fleksibilni u pristupu farmakoterapiji na primer

bez ikakve strucne i eticke kontrole rade (siguran sam da ima i lepih primera)

neke bolnice se raspadaju

culi ste svi kako je u ovoj tekucoj tabloidnoj aferi prosao covek koji se lecio od alkohola

itd

 

http://www.youtube.com/watch?v=rXHOL2w_yZo

 

 

 

 

Link to comment

ovo je apsolutno genijalan ted talk o depresiji

saznacete... ne - oseticete sta znaci imati depresiju

i zasto ljudi u depresiji ne mogu da se "trgnu" "budu veseli" "opuste se" "razmisljaju pozitivno" itd

https://www.ted.com/talks/andrew_solomon_depression_the_secret_we_share?language=sr

(molim vas ignorisite njegov unjkav glas)

 

a ovako otprilike izgleda imati psihozu

vrlo je realistican video

http://www.youtube.com/watch?v=LWYwckFrksg

Edited by Gospodin Slucaj
Link to comment

nema na cemu

nadam se da sam vam malo priblizio problematiku

 

1 od 4 ima psihijatrijske i neuroloske poremecaje

svako od nas na forumu ili zna nekoga sa problemima ili i sam ima problema

 

bitno je da se o ovome prica

da ne bude taboo

 

ovo ce vas nasmejati

[/media]

[/media]
Link to comment

koji su ti izvori za tvrdnju da 25% populacije ima psiholoske i neuroloske probleme?

+1

 

i meni to nešto malo jer je u sns pravdi je 2011 izašao podatak da granični slučajevi čine 90% stanovništva srbije a danas je to verovatno čak 96,80% :fantom:

Link to comment

Forum ima više hiljada članova.. Sasvim dovoljno za statistički relevantan uzorak :fantom:

 

Sent from my D5503 using Tapatalk

da je forum relevantan uzorak, procenti bi bili mnogo veći. još ako se vlasnikov uticaj posebno ponderiše...

Link to comment

 

Mental disorders affect one in four people Treatment available but not being used

Geneva, 4 October— One in four people in the world will be affected by mental or neurological disorders at some point in their lives. Around 450 million people currently suffer from such conditions, placing mental disorders among the leading causes of ill-health and disability worldwide.

Clanak ne nudi definiciju mentalnog ili neuroloskog poremecaja, te pretpostavljam da je metoda istrazivanja bila anketa u kojoj su pitali ispitanike da li su bili tuzni prethodne nedelje. 

 

edit. a zapravo guardianov clanak nije los, ovako na blic, koliko sam uspeo da procitam i daje objasnjenje o ovih 25%.

Edited by precog
Link to comment

Clanak ne nudi definiciju mentalnog ili neuroloskog poremecaja, te pretpostavljam da je metoda istrazivanja bila anketa u kojoj su pitali ispitanike da li su bili tuzni prethodne nedelje. 

 

edit. a zapravo guardianov clanak nije los, ovako na blic, koliko sam uspeo da procitam i daje objasnjenje o ovih 25%.

pricam o WHO linku, a zatim o guardianovom linku koje gospodin slucaj, velikodusno, nudi kao odgovor na moje pitanje o procentima.

Link to comment

ne znam meni je to 4 u 1 nekako postalo opste mesto

suvise cesto sam to cuo

 

jel tebi to malo ili puno

pretpostavljam puno

ali imaj u vidu da je to sve sto ima f dijagnozu kako ja to kapiram

znaci od milion vrsta demencije preko poremecaja ponasanja uzrokovanih alkoholom li drogama pa do psihoza depresija i anksioznosti

i autizam je tu

evo svi efovi

 

F00.0* Demencija kod Alzheimerove bolesti s ranim početkom (G30.0+)
F00.1* Demencija kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (G30.1+)
F00.2* Demencija kod Alzheimerove bolesti, atipična ili miješani tip (G30.8+)
F00.9* Demencija kod Alzheimerove bolesti, nespecificirana (G30.9+)
F01 Vaskularna demencija
F01.0 Vaskularna demencija s akutnim početkom
F01.1 Multiinfarktna demencija
F01.2 Supkortikalna vaskularna demencija
F01.3 Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija
F01.8 Ostale vaskularne demencije
F01.9 Vaskularna demencija, neoznačena
F02* Demencija kod ostalih drugamo svrstanih bolesti
F02.0* Demencija kod Pickove bolesti (G31.0+)
F02.1* Demencija kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti (A81.0+)
F02.2* Demencija kod Huntingtove bolesti (G10+)
F02.3* Demencija kod Parkinsonove bolesti (G20+)
F02.4* Demencija kod infekcije virusom humane imunodeficijencije /HIV/ (B22.0+)
F02.8* Demencija kod ostalih specificiranih bolesti svrstanih drugamo
F03 Nespecificirana demencija
F04 Organski amnestički sindrom koji nije uzrokovan alkoholom ili drugim psihoaktivnim tvarima
F05 Delirij koji nije uzrokovan alkoholom ili ostalim psihoaktivnim tvarima
F05.0 Delirij koji nije superponiran na demenciju, tako opisan
F05.1 Delirij superponiran na demenciju
F05.8 Ostali delirij
F05.9 Delirij, neoznačen
F06 Ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću
F06.0 Organska halucinoza
F06.1 Organski katatoni poremećaj
F06.2 Organski uvjetovana sumanutost (shizofreniji sličan poremećaj)
F06.3 Organski afektivni poremećaji (poremećaj raspoloženja)
F06.4 Organski anksiozni poremećaj
F06.5 Organski disocijativni poremećaj
F06.6 Organski poremećaj s emocionalnom labilnošću /astenični/
F06.7 Blagi kognitivni poremećaj
F06.8 Ostali označeni duševni poremećaji vezani uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest
F06.9 Neoznačeni duševni poremećaj vezan uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest
F07 Poremećaj ličnosti i poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
F07.0 Organski poremećaj ličnosti
F07.1 Postencefalitični sindrom
F07.2 Postkomocijski sindrom
F07.8 Ostali organski poremećaji ličnosti ili poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
F07.9 Neoznačeni organski poremećaj ličnosti i poremećaj ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
F09 Neoznačeni organski ili simptomatski duševni poremećaj
F10.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom
F11.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem opijata
F12.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem kanabinoida
F13.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem sedativa i hipnotika
F14.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem kokaina
F15.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem drugih stimulativnih sredstava uključujući kofein
F16.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem halucinogena
F17.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja vezani uz duhan
F18.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani hlapljivim otapalima
F19.- Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više droga ili uzimanjem ostalih tvari
F20 Shizofrenija
F20.0 Paranoidna shizofrenija
F20.1 Hebefrena shizofrenija
F20.2 Katatona shizofrenija
F20.3 Nediferencirana shizofrenija
F20.4 Postshizofrena depresija
F20.5 Rezidualna shizofrenija
F20.6 Shizofrenija simpleks
F20.8 Ostala shizofrenija
F20.9 Shizofrenija, nespecificirana
F21 Shizotipni poremećaj
F22 Perzistirajući sumanuti poremećaj
F22.0 Sumanuti poremećaj
F22.8 Ostale perzistirajuće sumanutosti
F22.9 Perzistirajuća sumanutost, nespecificirana
F23 Akutni i prolazni psihotični poremećaji
F23.0 Akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije
F23.1 Akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije
F23.2 Akutni psihotični poremećaj nalik na shizofreniju
F23.3 Ostali akutni pretežno sumanuti poremećaji
F23.8 Ostali akutni i prolazni psihotični poremećaji
F23.9 Akutni i prolazni psihotični poremećaji, nespecificirani
F24 Inducirana sumanutost
F25 Shizoafektivni poremećaji
F25.0 Shizoafektivni poremećaj, manični tip
F25.1 Shizoafektivni poremećaj, depresivni tip
F25.2 Shizoafektivni poremećaj, miješani tip
F25.8 Ostali shizoafektivni poremećaji
F25.9 Shizoafektivni poremećaj, nespecificiran
F28 Ostali neorganski psihotični poremećaji
F29 Nespecificirana neorganska psihoza
F30 Manična epizoda
F30.0 Hipomanija
F30.1 Manija bez psihotičnih simptoma
F30.2 Manija sa psihotičnim simptomima
F30.8 Ostale manične epizode
F30.9 Manična epizoda, nespecificirana
F31 Bipolarni afektivni poremećaj
F31.0 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda hipomanična
F31.1 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda manična bez psihotičnih simptoma
F31.2 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda manična sa psihotičnim simptomima
F31.3 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda blaga ili umjerena depresija
F31.4 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda teška depresija bez psihotičnih simptoma
F31.5 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda teška depresija sa psihotičnim simptomima
F31.6 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda miješana
F31.7 Bipolarni afektivni poremećaj, sada u remisiji
F31.8 Ostali bipolarni afektivni poremećaji
F31.9 Bipolarni afektivni poremećaj, nespecificiran
F32 Depresivne epizode
F32.0 Blaga depresivna epizoda
F32.1 Srednje teška depresivna epizoda
F32.2 Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma
F32.3 Teška depresivna epizoda sa psihotičnim simptomima
F32.8 Ostale depresivne epizode
F32.9 Depresivna epizoda, neoznačena
F33 Povratni depresivni poremećaj
F33.0 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda blaga
F33.1 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda srednje teška
F33.2 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, bez psihotičnih simptoma
F33.3 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, sa psihotičnim simptomima
F33.4 Povratni depresivni poremećaj, sada u remisiji
F33.8 Ostali povratni depresivni poremećaji
F33.9 Povratni depresivni poremećaj, neoznačen
F34 Perzistirajući afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja)
F34.0 Ciklotimija
F34.1 Distimija
F34.8 Ostali perzistirajući afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja)
F34.9 Perzistirajući afektivni poremećaj, neoznačen
F38 Ostali afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja)
F38.0 Ostali pojedinačni afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja)
F38.1 Ostali povratni afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja)
F38.8 Ostali označeni afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja)
F39 Neoznačeni afektivni poremećaj (poremećaj raspoloženja)
F40 Fobični anksiozni poremećaji
F40.0 Agorafobija
F40.1 Socijalne fobije
F40.2 Specifične (zasebne) fobije
F40.8 Ostali fobijski anksiozni poremećaji
F40.9 Fobijski anksiozni poremećaj, nespecificiran
F41 Ostali anksiozni poremećaji
F41.0 Panični poremećaj (epizodna paroksizmalna anksioznost)
F41.1 Opći anksiozni poremećaj
F41.2 Miješana anksioznost i depresivni poremećaj
F41.3 Ostali miješani anksiozni poremećaji
F41.8 Ostali označeni anksiozni poremećaji
F41.9 Anksiozni poremećaj, nespecificiran
F42 Opsesivno-kompulzivni poremećaj
F42.0 Pretežno prisilne (opsesivne) misli ili ruminacije.
F42.1 Pretežno prisilne (kompulzivne) radnje (opsesivni rituali)
F42.2 Miješane prisilne misli i radnje
F42.8 Ostali opsesivno-kompulzivni poremećaji
F42.9 Opsesivno-kompulzivni poremećaj, nespecificiran
F43 Reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe
F43.0 Akutna reakcija na stres
F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj
F43.2 Poremećaji prilagdbe
F43.8 Ostale reakcije na teški stres
F43.9 Reakcija na teški stres, nespecificirana
F44 Disocijativni /konverzivni/ poremećaj
F44.0 Disocijativna amnezija
F44.1 Disocijativna fuga
F44.2 Disocijativni stupor
F44.3 Stanje transa i opsjednutosti
F44.4 Disocijativni motorni poremećaji
F44.5 Disocijativne konvulzije
F44.6 Disocijativna anestezija i gubitak osjeta
F44.7 Miješani disocijativni/konverzivni/ poremećaji
F44.8 Ostali disocijativni /konverzivni/ poremećaji
F44.9 Disocijativni /konverzivni/ poremećaj, nespecificiran
F45 Somatoformni poremećaji
F45.0 Somatizacijski poremećaj
F45.1 Nediferencirani somatoformni poremećaj
F45.2 Hipohondrijski poremećaj
F45.3 Somatoformna autonomna disfunkcija
F45.4 Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj
F45.8 Ostali somatoformni poremećaji
F45.9 Somatoformni poremećaj, nespecificiran
F48 Ostali neurotski poremećaji
F48.0 Neurastenija
F48.1 Sindrom depersonalizacije - derealizacije
F48.8 Ostali označeni neurotski poremećaji
F48.9 Neurotski poremećaj, nespecificiran
F50 Poremećaji hranjenja
F50.0 Anorexia nervosa
F50.1 Atipična anoreksija nervoza
F50.2 Bulimija nervoza
F50.3 Atipična bulimija nervoza
F50.4 Pretjerano jedenje udruženo s ostalim psihološkim poremećajima
F50.5 Povraćanje udruženo s ostalim psihološkim poremećajima
F50.8 Ostali poremećaji hranjenja
F50.9 Poremećaj hranjenja, nespecificiran
F51 Neorganski poremećaji spavanja
F51.0 Neorganska nesanica
F51.1 Neorganska hipersomnija (pretjerano spavanje)
F51.2 Neorganski poremećaj ritma spavanja i budnosti
F51.3 Mjesečarenje /somnambulizam/
F51.4 Noćni strahovi
F51.5 Noćne more
F51.8 Ostali neorganski poremećaji spavanja
F51.9 Neorganski poremećaj spavanja, neoznačen
F52 Seksualna disfunkcija koja nije uzrokovana organskim poremećajem ili bolešću
F52.0 Nedostatak ili gubitak spolne želje
F52.1 Seksualna averzija ili nedostatak spolnog užitka
F52.2 Izostanak genitalnog odgovora
F52.3 Disfunkcija orgazma
F52.4 Prijevremena ejakulacija
F52.5 Neorganski vaginizam
F52.6 Neorganska dispareunija
F52.7 Pretjerani spolni nagon
F52.8 Ostale spolne disfunkcije koje nisu uzrokovane organskim poremećajem ili bolešću
F52.9 Neoznačena spolna disfunkcija koja nije uzrokovana organskim poremećajem ili bolešću
F53 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama, nesvrstani drugamo
F53.0 Blagi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama, nesvrstani drugamo
F53.1 Teški duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama, nesvrstani drugamo
F53.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama, nesvrstani drugamo
F53.9 Puerperalni duševni poremećaj, nespecificiran
F54 Psihološki i bihejvioralni čimbenici u vezi s poremećajem ili bolesti svrstanim drugamo
F55 Zlouporaba tvari koje ne izazivaju ovisnost
F59 Neoznačeni bihejvioralni sindromi povezani s fiziološkim poremećajima i fizičkim čimbenicima
F60 Specifični poremećaji ličnosti
F60.0 Paranoidni poremećaj ličnosti
F60.1 Shizoidni poremećaj ličnosti
F60.2 Dissocijalni poremećaji ličnosti
F60.3 Emocionalno nestabilna ličnost
F60.4 Histrionični poremećaj ličnosti
F60.5 Anankastični poremećaj ličnosti
F60.6 Anksiozni (izbjegavajući) poremećaj ličnosti
F60.7 Ovisna ličnost
F60.8 Ostali specifični poremećaji ličnosti
F60.9 Poremećaj ličnosti, neoznačen
F61 Miješani i ostali poremećaji ličnosti
F62. Trajne promjene ličnosti koje se ne mogu pripisati oštećenju ili bolesti mozga
F62.0 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja
F62.1 Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti
F62.8 Ostale trajne promjene ličnosti
F62.9 Trajna promjena ličnosti, nespecificirana
F63 Poremećaji navika i nagona
F63.0 Patološka sklonost kockanju
F63.1 Patološko potpaljivanje vatre (piromanija)
F63.2 Patološka sklonost krađi (kleptomanija)
F63.3 Trichotillomania (manija čupkanja dlaka)
F63.8 Ostali poremećaji navika i nagona
F63.9 Poremećaj navika i nagona, nespecificiran
F64 Poremećaji uloge spola
F64.0 Transseksualizam
F64.1 Transvestizam
F64.2 Poremećaj uloge spola u djetinjstvu
F64.8 Ostali poremećaji uloge spola
F64.9 Poremećaji uloge spola, nespecificirani
F65 Poremećaj seksualne sklonosti
F65.0 Fetišizam
F65.1 Fetišistički transvestizam
F65.2 Egzibicionizam
F65.3 Voajerstvo
F65.4 Pedofilija
F65.5 Sadomazohizam
F65.6 Višestruki poremećaji seksualne sklonosti
F65.8 Ostali poremećaji seksualne skolnosti
F65.9 Poremećaj seksualne sklonosti, nespecificiran
F66 Psihološki i poremećaji ponašanja povezani sa seksualnim razvojem i orijentacijom
F66.0 Poremećaj seksualnog sazrijevanja
F66.1 Egodistonička seksualna orijentacija
F66.2 Poremećaj seksualnih odnosa
F66.8 Ostali psihoseksualni poremećaji razvoja
F66.9 Poremećaji psihoseksualnog razvoja, nespecificirani
F68 Ostali poremećaji osobnosti i ponašanja odraslih
F68.0 Pomna obrada fizičkih simptoma zbog psiholoških razloga
F68.1 Namjerno izazivanje ili simulacija simptoma ili nesposobnosti, ili fizičkih ili psihičkih (lažna nesposobnost)
F68.8 Ostali označeni poremećaji osobnosti i ponašanja u odraslih
F69 Neoznačeni poremećaj osobnosti i ponašanja u odraslih
F70 Blaga duševna zaostalost
F71 Umjerena duševna zaostalost
F72 Teška duševna zaostalost
F73 Duboka duševna zaostalost
F78 Ostala duševna zaostalost
F79 Nespecificirana duševna zaostalost
F80 Specifični poremećaji razvoja govora i jezika
F80.0 Specifični poremećaj izgovora
F80.1 Poremećena sposobnost jezičnog izražavanja
F80.2 Poremećaji razumijevanja
F80.3 Stečena afazija s epilepsijom (Landau-Kleffner)
F80.8 Ostali poremećaji razvoja govora i govornog jezika
F80.9 Nespecificirani poremećaji razvoja govora i govornog jezika
F81 Specifični razvojni poremećaji vještina učenja i formalnih (školskih) znanja
F81.0 Specifični poremećaj čitanja
F81.1 Specifični poremećaj izgovaranja
F81.2 Specifični poremećaj u vještini računanja
F81.3 Mješoviti poremećaj vještina učenja i studiranja
F81.8 Ostali razvojni poremećaji vještina učenja i studiranja
F81.9 Poremećaj razvoja vještina učenja i studiranja, nespecificirani
F82 Specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija
F83 Specifični miješani razvojni poremećaji
F84 Pervazivni razvojni poremećaji
F84.0 Autizam u djetinjstvu
F84.1 Atipični autizam
F84.2 Rettov sindrom
F84.3 Drugi dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu
F84.4 Poremećaj hiperaktivnosti povezan s duševnom zaostalošću i stereotipnim kretnjama
F84.5 Aspergerov sindrom
F84.8 Ostali poremećaji razvoja u djetinjstvu
F84.9 Pervazivni poremećaji u razvoju, nespecificirani
F88 Ostali poremećaji psihološkog razvoja
F89 Nespecificirani poremećaj psihološkog razvoja
F90 Hiperkinetski poremećaji
F90.0 Poremećaje aktivnosti i pažljivosti
F90.1 Hiperkinetički poremećaj ophođenja
F90.8 Ostali hiperkinetički poremećaji
F90.9 Hiperkinetički poremećaj, neoznačeni
F91 Poremećaji ponašanja
F91.0 Poremećaji ponašanja ograničeni na obitelj
F91.1 Nedruštvenost kao poremećaj ponašanja
F91.2 Socijalizirani poremećaji ponašanja
F91.3 Prkosljivost
F91.8 Ostali poremećaji ponašanja
F91.9 Poremećaji ponašanja, nespecificirani
F92 Mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja
F92.0 Poremećaji depresivna tipa
F92.8 Ostali mješoviti poremećaji ponašanja i emocija
F92.9 Mješoviti poremećaji ophođenja i osjećaja, nespecificirani
F93 Emocionalni poremećaji koji se pojavljuju posebno u djetinjstvu
F93.0 Anksioznost zbog odvajanja u djetinjstvu
F93.1 Fobični strah u djetinjstvu
F93.2 Društvena tjeskoba u djetinjstvu
F93.3 Rivalitet između braće i sestara
F93.8 Ostali emocionalni poremećaji u djetinjstvu
F93.9 Emocionalni poremećaji u djetinjstvu, nespecificirani
F94 Poremećaji u socijalnom funkcioniranju s početkom specifičnim za djetinjstvo ili adolescenciju
F94.0 Elektivni mutizam
F94.1 Reaktivni emocionalni poremećaj u djetinjstvu
F94.2 Poremećaj neinhibiranosti u djetinjstvu
F94.8 Ostali poremećaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu
F94.9 Poremećaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu, nespecificirani
F95 Tikovi
F95.0 Prolazni tik
F95.1 Kronični motorički ili glasovni tikovi
F95.2 Kombinirani glasovni i višestruki motorički tikovi (de la Tourette)
F95.8 Ostali tikovi
F95.9 Tikovi, nespecificirani
F98 Ostali poremećaji ponašanja i osjećanja koji se obično javljaju u djetinjstvu i adolescenciji
F98.0 Neorganska enureza
F98.1 Neorganska enkopreza
F98.2 Poremećaj uzimanja hrane u dojenačkoj dobi i djetinjstvu
F98.3 Nastrani apetit u dojenačkoj dobi i u djetinjstvu (picae)
F98.4 Poremećaji sa stereotipnim pokretima
F98.5 Mucanje
F98.6 Cluttering (konfuzan, brzi govor)
F98.8 Ostali označeni poremećaji ponašanja i osjećaja s pojavljivanjem, obično u djetinjstvu i u adolescenciji
F98.9 Neoznačeni poremećaji ponašanja i osjećaja s pojavljivanjem, obično u djetinjstvu i u adolescenciji
F99 Mentalni poremećaji, nesvrstani drugamo 

Link to comment

Clanak ne nudi definiciju mentalnog ili neuroloskog poremecaja, te pretpostavljam da je metoda istrazivanja bila anketa u kojoj su pitali ispitanike da li su bili tuzni prethodne nedelje. 

 

edit. a zapravo guardianov clanak nije los, ovako na blic, koliko sam uspeo da procitam i daje objasnjenje o ovih 25%.

 

 

jos ovo

ja nikada za sebe ne bih rekao da sam bolovao od depresije

kad se govori o depresiji u novinama stoji slika neke waspovke koja se drzi za glavu i kao tuzna je

a onaj solomonov govor lepo objasnjava da je depresija odsustvo vitalnosti a ne srece

dakle ako im je osecaj tuge bio glavni kriterijum - a mislim da je tesko da su napravili takvu gresku - onda to istrazivanje ne moze da bude tacno 

hamiltonov test za depresiju za koji znam da se koristi u srbiji iz najmanje jednog slucaja

u njemu je osecaj tuge samo jedan od kriterijuma

Link to comment

zadnja tri meseca sam u masini vezano za manic bipolar shizofreniju. prijateljica je pukla i od tada svima nama je zagorcavala zivot. na zalost u kaliforniji moras dobro da se potrudis da useres motku da bi te uhapsili. bas danas jesu i nadam se da ce ostati barem 2-3 meseca locked up. nabacila je i poternicu za pokusaj nanosenja teskih telesnih povreda i DUI, i opet (jebem ti ovaj sistem) to nije garancija da ce proci sa zatvorskom kaznom vec samo probation. 

 

pri tom ni jedan psihijatar nece da preuzme odgovornost za njeno lecenje vec je otpustaju posle 3 dana ili nedelju dana. ne mogu da vam objasnim kroz kakve nas muke stavlja. pre dve nedelje sam je izvadila iz zatvora, ovi sto rade tamo me 5 puta zovu za sat vremena dolazim li da je pokupim jer je nenormalna. pa jebem ti fuckin zatvor!!! onda umesto da uzmem autoput i spicim do beverly hilsa za pola sata, ja idem oko malog mokrog luga jer nas neprijatelji spijuniraju:mosad, fbi, cia policija. onda mi drekne naglo da stanem, skratila mi je zivot sa tom trosatnom voznjom jedno dve godine. 

 

prica u siframa i ocima ti objasnjava jer nas prate preko dronova i satelita. obama joj dolazi na rucak, mora da kuva. sprema se za treci svetski rat koji je vec poceo ali ne sme da mi kaze nista o tome. 

 

o drugim detaljima ne mogu da pricam jer imacete kosmare. toliko je to sve odvratno da nemam reci. i srecna sam sto su je zatvorili (ponovo). barem cemo biti mirni jedno izvesno vreme. 

 

 

video kako to vide sizofrenicari je verodostojan. sad dodati tu jos manic bipolar gde si toliko lud da ides nozevima na svoje dete i seces sve i svasta po kuci...je druga prica. 

Edited by mustang
Link to comment

sve to lekovi rese

ne znam kako je u сша ali ovde to zavisi od porodice pre svega

da li se neko pridrzava terapije ili ne

 

znam ja i gorih prica o ljudima koje su tako pustali same da se bore

pa bi se to zavrsavalo ubistvom sopstvenog deteta 

zamislite to

 

lekovi lekovi lekovi

i institucije institucije institucije

i da se prica o problemu na sva usta

dok nam ne bude ko dobar dan da neko moze biti i lud ko dzak kupusa dizvinete

Link to comment

i nece njoj pomoci zatvor

nego prisilne injekcije antipsihotika cije dejstvo traje nekoliko nedelja

te injekcije su i izmisljenje pre svega da se daju nekome ko ne zeli da se leci 

i molim te da nekako pronadjes razumevanje za nju 

shizofrenija ako je ukombinovana sa bipolarom (to se zove shizoafektivni poremecaj) je apsolutno nesto najcrnje sto moze da zadesi coveka

znate ono - koga bog zeli da kazni tome prvo oduzme pamet

e pa taj shizoafektivni je... ja ne znam.. pakao posle smrti

dusevne smrti

njoj je ipak najteze i pitanje je da li ce preziveti osecaj kajanja koji sledi

...

Edited by Gospodin Slucaj
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...