Jump to content
IGNORED

phd studije - kako biti uspesan?


betty

Recommended Posts

  • Replies 97
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • MilenaS

    25

  • Indy

    20

  • hazard

    7

  • apophenia

    5

Top Posters In This Topic

Mozda ga je sef primio nazad. Ako se ne varam, imao je sukob sa nekim glavonjama>_>, a to je cesto career hazard potez.Послато са HTC ChaCha A810e користећи Тапаток 2

Link to comment

ali moj rant nije tu zbog toga sto doktoranti postavljaju ta pitanja, nego zato sto prihvataju glupe odgovore. to mi je postalo jasno kad je pitanje bilo upuceno meni jednom prilikom. neko me je pitao koja je tajna mog phd uspeha*, sa bi to preneo na svoje studente. a ja bele veze nemam ni cime se bave tacno, a kamoli gde grese, ako uopste grese. ima toliko mogucnosti za pravljenje gresaka... pri tom, moje ideje o tome sta je bitno se uglavnom vrte oko toga u sta ulazem napor. mozda nemam uvid u to da je kljuc u nekom aspektu o kom ni ne razmisljam? pod uslovom da kljuc postoji. sustina je da ja mogu da pruzim samo deo odgovora, i to moguce s puno gresaka. * tranzicija iz anonimnosti u slavu se dogodila preko noci, sa objavljivanjem drugog clanka. na istom mestu gde je izasao i prvi. i dalje ne razumem. I just bask in the glory! dok traje.

Link to comment

@bettyfutoski kupus... ok, jes' malo kvalitetniji od domaceg, ali je kupus.off[?]:

ono sto sam hteo da kazem je da je on (vMises) primetio da neko ko je npr. docent na univerzitetu izgleda sam sebi kao da je nekakav boss. Ima svoju kancelariju, ima svoj radni sto (u danasnje vreme i svoj kompjuter na njemu). Na vratima je njegovo ime, kao da je nekakav senior menadzer, sampion industrije. I tako, prica ovaj Austrijanac, a ja prepricavam, ovaj intelektualac uobrazi da je on nekakav uspesan covek i da treba shodno tome da ima i nagrade. I onda usporedi svoje nagrade sa recenim stvarnim senior menadzerom, naljuti se na cinjenicu da zaradjuje 2-3x manje, i postane - socijalista, protivnik tog sistema koji njega manje ceni od menadzera....
potpuno logican sled dogadjaja, kao i razvojni put. verovatno nije pravilo, ali ne vidim nista upitno.naravno, nasi taj gep uveliko prevazilaze tezgarenjem. odnosno "uposljavanjem" studenata. sto je ok, kada se ima strukturno dobro izgradjena veza sa industrijom. no, koliko sam upoznat, to je kod nasih odavno izaslo iz okvira biranja studenata i oblasti rada u cilju razvoja naucno-istrazivackog potencijala u studenata.da me ne shvatite pogresno, naravno da zagovaram program usmeren od strane industrije i ekonomije, ali sa kakvom takvom strategijom, a ne od tezge do tezge (i gazde do gazde) cesto prateci liniju lakseg otpora ka profitu sve kratkovidijih profesora. umesto da najbolji studenti prate put poplocan teskim radom ali sa izazovom doprinosenja Bodiju of Noledza, imamo teski rad, ali koji tezi ka profanom, repetativnom, dosadnom.. kako drugacije dobiti toliki broj studenata koji posle 5 godina studiranja elektrotehnike ne mogu da pobegnu od projekata "resavanja" energetskog napajanja trospratne stambene zgrade sa citavih 6 stambenih jedinica. Edited by urkozamanje
Link to comment

hm, baš čudna pitanjaa i šta je uopšte uspešni phd student, onaj koji dobija rezultate koje će jednog dana moći da sumira u tezu, ili onaj koji će jednog dana postati nekakav profesor ili poznati ludi naučnik, ili onaj koji će jednog dana da negde zarađuje silne novce?btw ja sam oduvek* znala da hoću da budem ludi naučnik tek tako, samo zbog radi toga, ne zbog slave (dobro može malo, ali ne mora ništa specijalno), još manje zbog para, tako da je meni supera "poznata" sam postala spontano posle nekog vremena i nekoliko članaka, nije se desilo ništa specijalno tipa pre trenutka T niko ni čuo za mene a od tog trenutka me svi znaju jer sam uradila neznamšta*negde od III godine fakulteta

Link to comment

Pa, uspesan je valjda onaj koji zavrsi. Nemam tacne podatke pri ruci, ali svojevremeno sam cuo da je attrition rate cak 70% (u PhD studijama, na mom alma mater na Novom Zelandu - ne znam kako se ovo poredi sa drugim univerzitetima).

Link to comment
  • 2 weeks later...
Gde svi ti uspesni phd studenti na kraju zavrse? (Ne mislim na groblje, nego ono izmedju).
Moja jedna drugarica iz gimnazije upisala je "pre-med" (ono sto se studira kao priprema za medicinu u severnoamerickom sistemu). Posle je ipak shvatila da ne zeli da bude lekar, ali posto je sama "pre-med" diploma beskorisna (vecina koja ode na medicinu upise medicinu vec posle 2. ili 3. godine pre-meda i nikada tu diplomi ni ne dobije), upise ona doktorat iz biologije, i gilja to 5 god. Zavrsila je nedavno, ja je pitam - i sta ces sad? Nasla posoa u Delojtu (Deloitte). Reko zar oni rade bilo sta sto ima veze sa biologijom? - Jok, "nidje veze" ali zele naucnike ( = ljude sa doktoratima), narocito prirodnjake, da naucno pristupaju konsaltingu, sta god da to znacilo. Razlog za takav njen izbor: jedina perspektiva koju je videla u struci je nekoliko slabo-placenih postdokova za redom, a onda MOZDA neko profesorsko mesto...negde, ko zna gde. Delojt je ponudio ekstra platu, ne mora da se seli nigde, itd.Kasnije sam cuo da su neki inzinjeri sa doktoratima na slicnu foru nasli zaposlenje u Mekinsiju (McKinsey), isto "naucni pristup konsaltingu".
Link to comment
naravno, nasi taj gep uveliko prevazilaze tezgarenjem. odnosno "uposljavanjem" studenata. sto je ok, kada se ima strukturno dobro izgradjena veza sa industrijom. no, koliko sam upoznat, to je kod nasih odavno izaslo iz okvira biranja studenata i oblasti rada u cilju razvoja naucno-istrazivackog potencijala u studenata.da me ne shvatite pogresno, naravno da zagovaram program usmeren od strane industrije i ekonomije, ali sa kakvom takvom strategijom, a ne od tezge do tezge (i gazde do gazde) cesto prateci liniju lakseg otpora ka profitu sve kratkovidijih profesora. umesto da najbolji studenti prate put poplocan teskim radom ali sa izazovom doprinosenja Bodiju of Noledza, imamo teski rad, ali koji tezi ka profanom, repetativnom, dosadnom.. kako drugacije dobiti toliki broj studenata koji posle 5 godina studiranja elektrotehnike ne mogu da pobegnu od projekata "resavanja" energetskog napajanja trospratne stambene zgrade sa citavih 6 stambenih jedinica.
Ko sto kazes, super je taj rad s industrijom, ali problemi ne treba da budu banalni. Mislim, i banalni problemi mogu da budu super ako je pitanju nekakav semestralni ili diplomski rad, master moze da bude nesto sto je vrlo blisko industriji i to je dobro za studenta...ali kada dodjemo do doktorata, mora neko i da radi nesto sto je gledanje "u daljinu" i da istrazuje neke nove i zapostavljene stvari...pisao sam ranije o ovome, kada je nasa struka u pitanju (kolege smo ocigledno), ne samo kod nas nego svugde (naravno kod nas je sve na jednom nizem nivou), ono sto su nekada radile corporate research laboratorije (product development) sada rade univerziteti, a ono sto su nekada radili univerziteti sada radi...svaki 20. profesor na univerzitetu.Mislim, super je i da postoje ljudi koji rade na doktoratima iz kojih izadje neki proizvod u roku od 2-3 godine. Neko se uvek pitam zasto se bas meni zalomilo da bude tako. Bio bi mnogo srecniji da mi je upalo nesto sto se radi "na duze staze". Ne samo zato sto je manji stres, vec sto bi bilo interesantnije - manje bi se zamajavao nekim detaljima uzasno bitnim za komercijalni proizvod sada i odmah a vise bi radio na sustinskim konceptualnim problemima.
Link to comment
Moja jedna drugarica iz gimnazije upisala je "pre-med" (ono sto se studira kao priprema za medicinu u severnoamerickom sistemu). Posle je ipak shvatila da ne zeli da bude lekar, ali posto je sama "pre-med" diploma beskorisna (vecina koja ode na medicinu upise medicinu vec posle 2. ili 3. godine pre-meda i nikada tu diplomi ni ne dobije), upise ona doktorat iz biologije, i gilja to 5 god. Zavrsila je nedavno, ja je pitam - i sta ces sad? Nasla posoa u Delojtu (Deloitte). Reko zar oni rade bilo sta sto ima veze sa biologijom? - Jok, "nidje veze" ali zele naucnike ( = ljude sa doktoratima), narocito prirodnjake, da naucno pristupaju konsaltingu, sta god da to znacilo. Razlog za takav njen izbor: jedina perspektiva koju je videla u struci je nekoliko slabo-placenih postdokova za redom, a onda MOZDA neko profesorsko mesto...negde, ko zna gde. Delojt je ponudio ekstra platu, ne mora da se seli nigde, itd.Kasnije sam cuo da su neki inzinjeri sa doktoratima na slicnu foru nasli zaposlenje u Mekinsiju (McKinsey), isto "naucni pristup konsaltingu".
Pa da, znam milion takvih prica (posebno iz Amerike, ali to se siri posvuda - kao i sve drugo sto dolazi iz Amerike).Bivsa sefica moje sestre u Filadelfiji (znaci, nesto kao senior manager [sad je u stvari Exec] u telekomunikacionoj kompaniji - otprilike mozete zamisliti sta taj posao podrazumeva) ima doktorat i to ne bilo kakav nego vidi dole*. Pa, jbte. Zali boze kapaciteta. Doduse, posle toga ima i MBA.I moja od nedavno omiljena spisateljica Barbara Ehrenreich (novinar/pisac) ima "neupotrebljeni" doktorat iz molekularne biologije. Ima toga, sto kazu, k'o shashe.*
Tufts University and Fermi National LaboratoryDoctorate of Experimental Particle Physics with HonorsRecipient of the “NASA – Goddard Institute for Space Studies” scholarship
Edited by Indy
Link to comment
  • 2 years later...

mene zanima jel drugarica jos uvek srecna u Deloittu

 

Jeste :) ,,prekomandovali" je iz Kanade u Australiju, i misim da je hepi...bar sa lokacijom ako ne skroz sa poslom (kaze da se ubija od istog)

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...