<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<rss version="2.0">
<channel>
	<title>Društvo</title>
	<description>Društvo na PPP™</description>
	<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php</link>
	<pubDate>Tue, 15 May 2012 12:56:28 +0000</pubDate>
	<ttl>30</ttl>
	<item>
		<title>Beograd Prajd 2012</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17210</link>
		<description><![CDATA[Pa da pocnemo<br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Boban Stojanović iz ogranizacije Parada ponosa najavio je da će ove godine biti održana Parada i da će će organizatori iduće sedmice izneti više informacija o tom događaju.</div></div>]]></description>
		<pubDate>Tue, 15 May 2012 12:56:28 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17210</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Oj drugovi, jel vam zao, rastanak se primakao</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17128</link>
		<description><![CDATA[Dosla je i Ta godina. Sve je vise vesti koje ukazuju da dolaze poslednji dani. Dies Irae!<br />
U Kaliforniji meteori izazvali cudne zvucne efekte, a evo danas u Rusiji - zeleni oblaci nadvili su se nad prestonicom.<br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Stanovništo Moskve bilo je uzrujano pošto su se danas na nebu iznad prestonice Rusije pojavili <span class='bbc_underline'>zeleni oblaci.<br />
</span>Pojedini građani su bili uplašeni pošto su u Moskvi počele da kolaju razne priče o ovom fenomenu, kao što su hemijska katastrofa, smak sveta ili čak vanzemaljci.<br />
Ruska televizija "Rusija todej" saopštila je da građani nemaju razloga za paniku, jer se radi samo o polenu.</div></div><br />
<br />
Predlazem da ovde razmotrimo nase planove za Kraj, kao i da stavljamo vesti o incidentima, posetama vanzemaljaca sa planete Nibiru, kolektivnim panikama i drugim pratiocima ovakvih dramaticnih Dana.]]></description>
		<pubDate>Thu, 26 Apr 2012 20:23:37 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17128</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Novi hit iz kuhinje ministarstva prosvete</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17092</link>
		<description><![CDATA[Dakle prema predlogu novog zakona i studenti privatnih sega-mega fakulteta bi imali pravo na smestaj u domovima i ishranu u menzi. Ministar je smenio svog pomocnika koji je bio protiv toga a i ministar je sasvim slucajno profesor na Megabendu&#153;. Muka mi je vise od ove usrane drzave.<br />
<br />
Sent from my cigla using Tapatalk]]></description>
		<pubDate>Wed, 18 Apr 2012 07:14:30 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17092</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Diktatura vs Demokratija</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17036</link>
		<description><![CDATA[Još je Šopenhauer rekao da ako već neko mora da vlada nad njim, neka to bude lav a ne horda miševa. Sad, neki misle da je Šopenhauer prolupao, ali hajde da vidimo da li je baš tako. Navešću par pozitivnih primera diktatura koje su za datu državu uradile pozitivnu stvar hiljadu puta brže nego što bi to bio slučaj da su ljudi sami birali:<br />
Petar Veliki, koga su u narodu smatrali Antihristom, modernizovao je Rusiju: uveo nauku, reformisao pismo, smanjio uticaj crkve.<br />
Ataturk, "otac Turske", jedan od najzaslužnijih što je Turska danas 14. ekonomija sveta. Uveo latinicu, opismenio narod, modernizovao i evropeizovao jednu feudalnu zemlju.<br />
Tito, mada se s tim neko neće složiti, ali mislim da su njegova dostignuća general knowledge. <br />
<br />
U Srbiji jedino diktatura neke izuzetne, sposobne i dobronamerne ličnosti može doneti promene na bolje - ovaj narod je, kao što neko reče, na mentalnom nivou deteta od dve godine i <strong class='bbc'>ne ume </strong>i <strong class='bbc'>ne može </strong>sam da promeni ništa. Mislim da to isto važi za mnoge arapske zemlje, zaluđene islamom - njima samo može jedan novi Ataturk da pomogne.<br />
<br />
Dalje, kako rešiti paradoks kad većina u narodu <strong class='bbc'>želi </strong>diktaturu? Zašto je diktatura nužno loša, a demokratija nužno dobra, kad imamo primera za suprotno? Po mom mišljenju demokratija vredi samo ako su je ljudi dorasli, a to sigurno nije slučaj u društvima gde mas-mediji kreiraju 80% javnog mnjenja i gde glasove može da dobije samo onaj ko ima ogromne pare. Tako da mislim da je diktatura u nekim slučajevima veoma poželjna pod uslovom da je to privremeno rešenje. What say you?]]></description>
		<pubDate>Sun, 08 Apr 2012 14:23:14 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17036</guid>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Pojam &#34;urbano&#34;]]></title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17014</link>
		<description><![CDATA[Dakle kako vi doživljavate ovaj toliko često korišćeni pojam? Da li on za vas ima više pozitivnih ili negativnih konotacija? Šta on u stvari uopšte znači. Pritom ne mislim na neku kvazi-urbanost, već na nešto što je istinski urbano. Znači, ako je nešto, istinski urbano, da li to za vas ima pozitivno ili negativno značenje?<br />
<br />
Pokušaću da napravim mali uvod i da se osvrnem na neke stvari.<br />
<br />
Za početak, u bukvalnom smislu, urbano znači gradsko, nešto što je svojstveno gradu, naspram ruralnog tj. seoskog. To je svima jasno.<br />
<br />
Međutim, u Americi, pojam "urbanog" se vrlo često odnosi na crnačku kulturu, na getoe, na kriminal, podzemlje i sl. I na muziku koja se vezuje za te slojeve društva, na primjer hip-hop.<br />
<br />
Tome u prilog ide kratki citat iz Vikipedije (a odakle bi ja drugo citirao?!):<br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Urban contemporary is a music radio format. The term was coined by the late New York DJ Frankie Crocker in the mid 1970s. Urban contemporary radio stations feature a playlist made up entirely of hip hop/rap, R&B, pop, electronica such as dubstep and drum and bass (often with hip hop vocalists or rappers) and Caribbean music such as reggae, reggaeton, zouk, and sometimes Soca (In Toronto, London, New York City, Boston and Miami). Urban contemporary was developed through the characteristics of genres such as R&B and Soul.[1] Virtually all Urban contemporary formatted radio stations are located in cities that have sizeable African-American populations, such as New York City, Atlanta, Chicago, Washington, D.C., Philadelphia, Detroit, Cincinnati, Dallas, Houston, Los Angeles, Baltimore, Memphis, New Orleans, Charlotte, etc.<br />
<br />
The term "urban contemporary" is heavily associated with African-American music, particularly for Contemporary R&B in African-American contexts. For the Latinos, the music is more Latin urban, such as Reggaeton, Latin hip hop, or bachata.</div></div><br />
<br />
Uslijed toga, pojam "urbanog" u Americi nema baš pozitivnu konotaciju.<br />
<br />
Kod nas je situacija sasvim drugačija. Pošto kod nas nema crnaca, getoa i toliko kriminala te vrste kao u Americi, kod nas je urbano dugo imalo veoma pozitivnu konotaciju, jer predstavlja suprotnost ruralnom, koje se smatra zatucanim i zaostalim.<br />
<br />
Ali i tu se stvari mijenjaju i američki pojam urbanog je donekle uticao na shvatanja i kod nas.<br />
<br />
Tako dolazimo i do trećeg pojma urbanog, a to je nešto alternativno, nešto što miriše na alternativu. I tu ima dosta lijepih i interesantnih pojava, kao što su razne svirke muzike svih mogućih žanrova, razna umjetničarenja, razne SKC-arije i tome slično, gdje se nastoji izraziti neki duh individualizma i modernosti i donekle kritički stav prema društvu. I takođe, dosta je vezano za gradove, a stoji u suprotnosti sa svim oblicima seljakluka.<br />
<br />
Međutim, ta i takva urbanost u opštoj populaciji nije in, nije popularna, nije mainstream. Za većinu obične raje, ta urbanost miriše na neke darkere, sektaše, marginalce, na boeme i kvazi-boeme i generalno na ljude koji nisu baš pri parama. A mainstream vrijednost je napucavanje, fenseraj, turbo-folk, tuc-tuc muzika, razmetanje parama i slične ruralne i primitivne pojave i to ne na selu, nego baš po gradovima.<br />
<br />
Dakle, sad je, čini se, čak i u gradovima urbano postalo nešto bezveze, nešto za levate i za ljude ne mogu da se prilagode opštem i važećem sistemu vrijednosti.<br />
<br />
Ja naravno žalim što je to tako, ali mi se čini da jeste tako.<br />
<br />
Zanimaju me vaša mišljenja na ovu temu.]]></description>
		<pubDate>Tue, 03 Apr 2012 14:56:24 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=17014</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Online studiranje</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16945</link>
		<description>Zna li neko nešto o online univerzitetima, koje su cene, koliko se cene takve diplome i da li su uopšte priznate i sl.? Da li neko možda imao neka iskustva s tim? Deluje mi zanimljivo taj koncept.</description>
		<pubDate>Sun, 18 Mar 2012 21:01:51 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16945</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Kvalitetno visoko obrazovanje na poklon</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16735</link>
		<description><![CDATA[Znate li ko je <a href='http://en.wikipedia.org/wiki/Salman_Khan_%28educator%29' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Salman Kan</a>? Internet selebriti, iako nije beskućnik sa glasom radio voditelja, plačljivi borac za prava Britni Spirs, bloger holivudskih tračeva, zajebant, podjebant, dulibudibudaćer... pa čak ni izvanredni talenat koji je zadivio žiri nekog Idola. Čime je onda zaslužio to časno zvanje?<br />
<br />
Ovaj je do svoje Internet slave došao pomalo na prevaru - napravio je nešto korisno! Ni manje ni više nego <a href='http://www.khanacademy.org' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Akademiju</a> i omogućio pristup visokoškolskim kursevima iz matematike, informatike, fizike, astronomije, biologije, hemije, medicine, ekonomije, istorije, političkih nauka, ... - bilo kome, u bilo kom trenutku. I besplatno.<br />
<br />
Ali Kanova Akademija nije ni jedina ni najstarija takva inicijativa. Magična reč je <a href='http://en.wikipedia.org/wiki/OpenCourseWare' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>OpenCourseWare</a>. Konceptu je verovatno najveću slavu doneo <a href='http://ocw.mit.edu/index.htm' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>MIT OCW</a>, a značajno joj doprineli <a href='http://webcast.berkeley.edu/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>webcast.berkeley</a>, meni posebno zanimljiv Stenfordov <a href='http://see.stanford.edu/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>SEE</a> i slični programi drugih vrhunskih univerziteta. Glavne platforme za sve ovo su iTunes U ("U" od University), i, naravno, YouTube. <br />
<br />
Ovaj vid obrazovanja postaje sve bitniji na tržištu. Koliko, možda najbolje svedoči nedavna odluka <a href='http://en.wikipedia.org/wiki/Sebastian_Thrun' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Sebastijana Truna</a>, danas verovatno najpoznatijeg stručnjaka iz oblasti robotike i veštačke inteligencije, da napusti udobno mesto profesora na Stenfordu i pokrene sopstveni onlajn univerzitet, <a href='http://www.udacity.com/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Udacity</a>. Na taj korak se odlučio nakon što je sa <a href='http://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Norvig' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Piterom Norvigom</a>, drugim velikim Gugl/Stenford imenom, krajem prošle godine organizovao besplatan online kurs <a href='https://www.ai-class.com/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Uvod u veštačku inteligenciju</a>. Kurs je bio skoro identičan onom koji se uživo predaje na samom Stenfordu (koliko je to Internet kao medijum dozvoljavao), a mogao se pratiti u dva režima - osnovnom (za one koji su hteli da prate lekcije, ali nisu imali vremena da rade domaće i ispite) i naprednom (gde su studenti ocenjivani). Trun je bio oduševljen time što je od 160,000 prijavljenih studenata iz svih krajeva sveta, njih čak njih 23,000 istrajalo do kraja ne baš lakog kursa. Toliko oduševljen, da je 23. januara ove godine na "Digital - Life - Design" konferenciji u Minhenu izjavio: <br />
<br />
<p class='citation'>Sebastian Thrun said:</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Ovo je vrlo snažno uticalo na mene. Nikad nisam pomislio da će se ovo desiti. Uvek sam mislio kako sam na Stenfordu, najboljem svetskom univerzitetu, i da sam odličan nastavnik. Nakon što sam ovo uradio, ne mogu da predajem na Stenfordu ponovo (...) koliko god da volim Stenford. Nemoguće je.<br />
<br />
Osećam se kao da postoje crvena i plava pilula. Možete uzeti plavu pilulu, vratiti se u svoju učionicu i podučavati svojih 20 studenata. Ali ja sam uzeo crvenu pilulu. I video sam Zemlju Čuda. Mislim da zaista možemo da promenimo Svet uz pomoć obrazovanja. Ako možemo da obrazovanje učinimo besplatnim za Svet, dostupnim svuda, mislim da možemo da pomognemo ljudima u zemljama u razvoju, u Africi, u Indiji, u Kini... da postanu mnogo bolji i jači. I mislim da će to biti jezgro novog društva. Jako sam uzbuđen zbog toga.</div></div><br />
<br />
Preporučujem celu <a href='http://www.youtube.com/watch?v=SkneoNrfadk' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Trunovu prezentaciju na DLD-u</a>, vredi odgledati.<br />
<br />
Da li je ovo revolucija u obrazovanju? Bilo da ste inženjer koji mora da brzo savlada novu oblast ili tehnologiju, želite da se prijavite na konkurs za posao gde se traži znanje koje nemate, student koji mnogo bolje savladava gradivo na predavanjima nego iz literature, ali ima tu nesreću da mu predaju nemotivisani, nezainteresovani, belomedveđe zaštićeni, vremenom davno pregaženi, užabokrečeni, konfuzni, od ranog jutra pijani... jednom rečju loši profesori (mislim da sam, na žalost, ovim pokrio bar 60% BU), ili vas jednostavno zanima neka oblast - sada znanje možete da dobijete onda kada vama to odgovara, od najpriznatijih eksperata i profesora sa vrhunskih svetskih univerziteta. I to besplatno, da čujete isto ono za šta neki plaćaju po 30,000 dolara! Ako to nije revolucija, onda ne znam šta je. <br />
<br />
Pioniri Interneta čijim se naivnim vizijama smeju svi oni koji Mrežu vide kao samo još jedan dokaz da čovečanstvo nije u stanju da tako moćan alat upotrebi za išta vrednije od pornografije i fejsbuka, mogu mirne duše da čekiraju još jednu stavku sa svoje "čemu će to da služi" liste.<br />
<br />
edit 1: ispravio linkove - hvala Oxymoronu!<br />
<br />
edit 2: Voleo bih da ova tema bude i mesto gde će se kačiti linkovi ka oprobanim besplatnim kursevima, kao i najave za buduće kurseve koji vam se učine zanimljivim. Molim da preporučujete samo cele kurseve, a ne tizere od po jednog-dva predavanja. Takođe, molim da već snimljene kurseve linkujete samo ako iz ličnog iskustva znate da su dobri, ili na osnovu preporuke iz prve ruke.]]></description>
		<pubDate>Sat, 04 Feb 2012 13:08:51 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16735</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Blogovanje kapitalizma</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16679</link>
		<description><![CDATA[Mislim da se zakuvalo nešto vrlo slično kao i 365 lepih dana, sa sličnim (ako ne i istim) akterima. <br />
<br />
Vreme je objavilo tekst..<br />
<br />
<a href='http://vreme.com/cms/view.php?id=1030125' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Blogov kolac za radničku klasu</a><br />
<br />
..a ja naučio da se ta tviteraško/blogeraška zajednica počela obračunavati ne samo sa nagrizajućim pesimizmom, nego i sa ružnim, prljavim i zlim radnicima. Koji, izgleda, rade za njih, dok oni bloguju, tvituju i retvituju. <br />
<br />
Ne znam, jebiga, da li je to ovde ispraćeno, ali je neki Mađar uzeo da piše o tome da nikad ne bi uposlio ženskinju u blaženom stanju, pa se ovdašnja blogerska zajednica nadovezala. Pre svega izvesni Minić, osnivač dobro znanog <em class='bbc'>Bureka</em>:<br />
<br />
<a href='http://ftw.rs/biznis-lekcija-pogled-iz-kutije-iliti-zasto-ne-vredite-koliko-mislite/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Zašto ne vredite onoliko koliko mislite?</a><br />
<br />
Greatest shits su gadosti poput:<br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Prečesto čujem kako poslodavci izrabljuju svoje radnike ili imaju nekorektan odnos prema njima. Ok, neka to bude tako, to njega čini kretenom. A znate li zašto to radi? Zato što može. A zašto može? Zato što ste nebitni, zamenjivi. To njegove postupke ne čini prihvatljivijim, ali vašu poziciju mnogo objašnjava. Ona je vaša i samo vaša odgovornost i krivica. Vi ste ti koji ste sebe učinili potrošnom robom. Vaša je krivica što u igri karata vi nemate nijedan štih, već morate da trpite.</div></div><br />
<br />
A ima i oldschool eugenike:<br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Tužno je da žene od 55 godina u Maksiju rade za 20.000 na kasi ceo dan, ali još je tužnije da neko u 55 godina nije sebi stvorio mogućnost za alternativu. Nisu svi sposobni i ne mogu svi da se prilagode, ali u svim situacijama kada se zakoni prirode vrate na snagu na kratko, najslabiji najebu, pa tako i ovde.</div></div><br />
<br />
Poenta je da tekst valja pročitati, sablazniti se, okupiti ruralnu gerilu i razbucati mu njušku, što je Vreme valjda pokušalo <em class='bbc'>na svoj način</em>&#153;. A sada po socijalnim mrežama vidim njihovo sablažnjivanje nad commie style tekstom u Vremetu. <br />
<br />
Mogla bi i integracija topića sa 365 lepih dana, jer mislim da su to isti ljudi, ili sjedinjavanje na neko od mnogobrojnih mesta gde se bistri taj kapitalizam u shvatanju ovdašnjih kreatura sa viškom novca i blogosfernog vremena, al to je već do moderacije. <br />
<br />
Poenta je da ja stvarno nisam znao da postoji ta dobro uvezana zajednica PRova, malih preduzetnika, najbeljih okovratnika, koji će braniti kapitalizam do poslednje kapi radničke krvi, jerbo sam iz provincije pa to ovde ili nije stiglo ili se to samo ja bavim jebavanjem studenata u slonovoj kuli od naučne kosti. Za one katalaksičare sam znao, a ovo je valjda neka druga ekipa, a sve me je to nekako dubinski isfrustriralo, pa delim.]]></description>
		<pubDate>Fri, 20 Jan 2012 00:31:22 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16679</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Sve izvan anglosfere = periferija čovječanstva?</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16650</link>
		<description><![CDATA[<span style='font-size: 17px;'><span class='bbc_underline'><strong class='bbc'>Da li je sve što se nalazi izvan anglosfere kulturna, naučna i svaka druga periferija čovječanstva i ako jeste šta učiniti po tom pitanju?</strong></span></span><br />
<br />
Prvo par činjenica:<br />
<br />
- Još davne 1997. godine, prema podacima iz Science Citation Index-a <span style='font-size: 21px;'><span style='font-family: Arial Black'>95%</span></span> svih naučnih članaka na svijetu je bilo na engleskom, iako je "samo" 50% autora tih članaka bilo sa engleskog govornog područja.<br />
<br />
- Prema najnovijem rangiranju svjetskih univerziteta - tzv. Shanghai ranking (za akademsku 2011/12. godinu) <span style='font-size: 21px;'><span style='font-family: Arial Black'>prvih 20 svjetskih univerziteta su SVI sa engleskog govornog područja</span></span>, a tek na 21. mjestu se nalazi jedan sa ne-engleskog područja - Tokijski univerzitet. I u ostatku liste, dominiraju univerziteti sa engleskog govornog područja, i to naročito američki. Evo liste: <a href='http://www.shanghairanking.com/ARWU2011.html' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://www.shanghairanking.com/ARWU2011.html</a><br />
<br />
- Kao što znamo, engleski je jezik koji se najviše uči. Ti ljudi koji su naučili engleski kada u gugl ukucaju na primer: "greatest novel ever written" po svoj prilici će otići na neki američki sajt, na kome se NARAVNO iznosi ili lista ISKLJUČIVO romana koji spadaju u anglofonu književnost (i to, NARAVNO, ne pod naslovom "Greatest novels of angloamerican literature", već, jednostavno, "greatest novels", kao da ovi drugi ne postoje, ili se ne računaju), ili, ako budu imali sreće, lista na kojoj se nalaze najbolji romani cjelokupne svjetske književnosti, a na kojoj je, eto, tek tako, igrom slučaja, bar jedno 80% romana iz anglosfere. Dakle, ljudi iz svih svjetskih kultura, naučivši engleski, ako počnu tragati za nekim kulturnim dostignućima, referentnim listama, i sl. po internetu, biće usmjereni skoro isključivo na angloamerička kulturna dostignuća i ničija više. I mnogi će steći pogrešan dojam da je sve što valja na engleskom, a da je sve ostalo druga (ili treća, peta) liga. To što sam rekao za romane, jednako se odnosi i na filmove, muzičke albume i sve ostalo (vjerovatno osim likovne umjetnosti i klasične muzike). Na primer na čuvenoj listi časopisa Rolling Stone, 500 Greatest Songs Ever, samo jedna pjesma nije na engleskom - La Bamba od Ričija Valensa.<br />
<br />
- Takođe ako pogledamo top liste najslušanijih singlova, najprodavanijih albuma, najgledanijih filmova koje se odnose na <span style='font-size: 21px;'><span style='font-family: Arial Black'>Evropsku Uniju (u kojoj tek 13% ljudi govori engleski kao maternji jezik)</span></span>, vidjećemo da otprilike 90% (možda i više) stavki na svim tim listama čine pjesme, albumi, filmovi na engleskom, i to najviše iz Amerike i V. Britanije.<br />
<br />
Da ne nabrajam više, ova situacija je većini poznata, ali je većina prihvata kao "fact of life" (eto opet engleski), dakle, ne uviđa da je u pitanju problem, i to veliki problem. I takođe ne uviđa, da je u pitanju situacija bez presedana u prošlosti.<br />
<br />
I ranije su neki jezici bili dominantni, npr. latinski, zatim kasnije u diplomatiji, francuski i sl. Međutim to su bili službeni jezici koji su se koristili samo u zvanične svrhe, a popularna kultura određenih zemalja razvijala se na domaćim jezicima. Sada, po prvi put, uslijed globalizacije, imamo globalnu popularnu kulturu, i ona je sva na engleskom. To znači da su žitelji anglosfere u povlaštenom, a svi ostali u veoma podređenom položaju na svjetskoj kulturnoj sceni.<br />
<br />
U vezi toga je kukao između ostalih i Orhan Pamuk. On se žalio na to kako ga američki i engleski kritičari ne mogu posmatrati odvojeno od njegovog porijekla, da ga nužno svrstavaju u regionalnu, a ne u svjetsku književnost, i da ne vide ništa univerzalno u njegovoj književnosti, već tumače njegovu priču o ljubavi, kao da on govori o nekoj "turskoj ljubavi",  a ne o ljubavi uopšte. O opštim stvarima i svjetskim pitanjima, izgleda, može se pisati samo na engleskom. Evo članka u kome sam to pronašao<br />
<br />
<span style='font-size: 17px;'><span style='font-family: Arial Black'><a href='http://www.guardian.co.uk/books/2011/jan/26/orhan-pamuk-attacks-marginalisation-non-english' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Orhan Pamuk attacks 'marginalisation' of non-English writers</a></span></span><br />
<br />
Zašto je sve ovo loše?<br />
<br />
- zato što mnogi sjajni kulturni proizvodi bivaju neotkriveni i za 95% čovječanstva totalno nepoznati, samo zato što nisu na engleskom<br />
- zato što kulturni stvaraoci iz zemalja van anglosfere imaju ogromnih poteškoća da se probiju na svjetsko tržište, a da bi to postigli, često počinju da stvaraju na engleskom, kojim, budući da im nije maternji jezik, nikada ne mogu onako dobro da se služe kao svojim jezikom, a to opet dovodi do toga, da ih kritika negativno ocijeni samo zbog toga što im je jezik neizbrušen. Ako pak pišu na maternjem jeziku,  mogu samo da se nadaju da će neka strana izdavačka kuća htjeti to da im prevede i objavi na engleskom, a pitanje je kakav će kvalitet tog prevoda biti.<br />
- zato što nam svima angloamerikanci serviraju svoj način razmišljanja i pogled na svijet, a gubimo iz vida kulturno bogatstvo ostalih naroda<br />
- zato što mnoge sjajne kulture, i po mnogo čemu, vjerovatno bolje i jače od anglosaksonske kulture - npr. francuska, ruska, njemačka, italijanska, padaju u zapećak.<br />
<br />
Šta dakle učiniti?<br />
<br />
Izgleda postoje samo dva osnovna usmjerenja:<br />
<br />
1. opirati se tome, namjernim učenjem drugih stranih jezika, mukotrpnim kopanjem za kulturnim draguljima izvan anglosfere, takođe jačanjem domaće kulture, učešćem u stranim, ne-engleskim forumima itd.<br />
<br />
2. prihvatiti situaciju i oteti engleski od Amera i Engleza, ali ga do te mjere oteti da on u pravom smislu postane globalni jezik koji svi znaju, ali perfektno, što više, maksimalno razvijati domaću kulturu na engleskom jeziku, forsirati maksimalno korištenje i učenje engleskog jezika, i dati lični i nacionalni pečat tom engleskom - stvoriti novu globalnu kulturu u kojoj će umjesto nacionalnih jezika postojati nacionalne verzije engleskog - i tako, kad već ne možemo učiniti da ne-anglosfera postane po bilo čemu bitna i u fokusu svjetskih zbivanja, onda ući u tu anglosferu, postati njen integralni dio - pridružiti se onima koje ne možemo pobijediti.<br />
<br />
U toj novoj situaciji svi bi učili engleski i stvarali samo na njemu, naši domaći pisci i muzičari bi sve objavljivali na engleskom, pa ko ih razumije - razumije, a ko ne razumije nek izvoli naučiti.<br />
<br />
Baš me interesuje, kada bi se u svim zemljama sve objavljivalo na engleskom, da li bi onda kulturni proizvodi iz svih zemalja bili jednako istaknuti na svjetskoj sceni ili bi i dalje dominirale samo američke i engleske stvari.]]></description>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2012 11:24:09 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16650</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Kosmopolitizam</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16623</link>
		<description><![CDATA[Umesto uvoda:<br />
<br />
<p class='citation'><a class='snapback' rel='citation' href='http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?s=bbf55f7d2aaf6868e2e4fc35cdda5a5c&app=forums&module=forums&section=findpost&pid=1595154'><img src='http://www.parapsihopatologija.com/forums/public/style_images/classic/snapback.png' alt='View Post' /></a>hazard, on 04 January 2012 - 13:59:23, said:</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Problem je u sledecem: da bi slobodna trgovina funkcionisala onako kako je zamisljena u teoriji i da bi se izbegli losi efekti iste mora da postoji i slobodan protok ljudi. A slobodan protok ljudi tj. radne snage na ovoj planeti ne postoji. Kretanje iz jedne u drugu drzavu je ograniceno.<br />
[...]<br />
Ajde sada da to vratimo na globalni nivo - slobodna trgovina ne znaci da svaki deo ove planete prosperira jednako. Mozda ukupno gledano planeta postaje bogatija, ali neki krajevi iste propadaju. I onda treba pitati - je li svet spreman na to da dozvoli da se, recimo, Avganistan isprazni? I da se svi Avganistanci presele u Evropu, Severnu Ameriku, istocnu Aziju?<br />
<br />
Takodje, svet ne koristi jedan monetarni sistem (nekada je to bilo de fakto tako kada su svi bili na zlatnom standardu, pa na dolaru koji je bio na zlatnom standardu - sada vise ne). Monetarna politika ima ogroman uticaj na to - pogledajmo navodne distorzije koje stvara kineska monetarna politika (na to se svi zale). Dakle dolazimo do toga da bi pored slobodnog protoka ljudi, bila potrebna i neka svetska valuta. Ali posto je danasnja monetarna politika u sustini uvek politicka (ma koliko se trubilo o nezavisnosti centralnih banaka), onda je potrebna i koordinacija fiskalnih politika. <br />
<br />
Dakle smatram da je totalna slobodna trgovina iluzorna - pa i nepozeljna, jer ima i moze imati lose rezultate - ukoliko ceo svet nije neka vrsta federalne superdrzave. A koliko je to uopste pozeljno, pitanje je.</div></div><br />
<br />
Polazeci od hazardove ideje da bi slobodna trgovina, slobodan protok ljudi i zajednicka monetarna politika najoptimalnije funkcionisali zajedno u okviru globalne fedralne drzave, dodao bih da je to slucaj i sa nekoliko drugih oblasti, naprimer sa resavanjem planetarnih ekoloskih problema poput globalnog zagrevanja, borbom protiv siromastva ili postovanjem ljudskih prava.<br />
<br />
Sta vi mislite o pozeljnosti i verovatnoci stvaranja svetske federacije (do kraja ovog stoleca naprimer)?]]></description>
		<pubDate>Sat, 07 Jan 2012 20:02:36 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16623</guid>
	</item>
	<item>
		<title>frka s ortodoksalcima</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16618</link>
		<description><![CDATA[evo, posto me je Indy iskop'o iz naftalina da dobacim je'an brzojav...<br />
<br />
... elem, bejashe judejsko gorje, tojest judejski obronci, i bejashe grad bet shemesh (dom sunca, digresija, u blizini, pored naravno judejskih povesnih sadrzaja postoje i raniji, kanaanitski, i s podeljenim misljenjima istrazivaca, i egipatski; nedaleko od bet shemesha josh postoje ostaci vrlo ranog nepoznatog kulta ispoljenog u obliku stecaka/obeliska antropomorfnog izgleda datiranog u treci milenijum pre n.e.). dakle, ako cemo gledati pocetak povesti, u bet shemeshu (dom sunca, u prevodu) <em class='bbc'>u pocetku bejahu stecci</em>. ovih dana, tamo je doshlo do nekog kretenskog ispada / u koji ne bih da zalazim i komentarisem ali je stvarno debilan da debilniji ne moze biti / ultraortodoksalaca. za to su, sasvim zasluzeno, dobili po p.ch...ari <a href='http://http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4171090,00.html' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>sto od murije</a> sto od lokalnog stanovnistva, uglavnom ocheva-veterana izraelskih vojina i graditelja drzave nam. <br />
<br />
posledica je takodje da se neprijateljstvo izmedju sekularnih jerusalimljana (bet shemesh je nekih 20 km pitoresknog putovanja kroz jerusalimsku shumu udaljen od jerusalima) i ortodoksnih zilota jos vise produbilo. ovo neprijateljstvo nije novo, i njegovi koreni sezu negde oko mog dolaska u Jerusalim, i na Forum, dakle u 2000. godinu - ziveli smo u istorijskom vremenu, tojest, bili savremenici krupnih dogadjaja, ako nishta, nasha mudrost barem plod je ovog herojskog bivstovanja u jerusalimu u teshkim danima Druge Intifade.   <img src='http://www.parapsihopatologija.com/forums/public/style_emoticons/default/lalab.gif' class='bbc_emoticon' alt=':lala:' /> grad je u to doba pokushavao da zhivi normalno (sekularni sektor) dok se u religioznim kvartovima shirio zilotizam, pa u stopu dosledno sa plahovitim eksplozijama komshijske, palestinske jarosti.<br />
<br />
da ne duzim, odje je, kao i odvajkada - igranka bez prestanka. s druge strane, to zivotu daje izvesnu dinamicnost, za nas zitelje panonske ravnice, skoro pa nezamislivu, al' eto objektivnu.]]></description>
		<pubDate>Fri, 06 Jan 2012 00:07:10 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16618</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Nužna odbrana</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16603</link>
		<description><![CDATA[Kako se to tretira u nas&#153; i da li bi trebalo drugačije?<br />
<br />
<p class='citation'><a class='snapback' rel='citation' href='http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?s=bbf55f7d2aaf6868e2e4fc35cdda5a5c&app=forums&module=forums&section=findpost&pid=1594266'><img src='http://www.parapsihopatologija.com/forums/public/style_images/classic/snapback.png' alt='View Post' /></a>halloween, on 03 January 2012 - 14:45:09, said:</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Do 2005.godine institut nužne odbrane je formulisao odbranu od napada „od sebe ili drugog“, a od 2005.godine  „od svog dobra ili dobra drugog“. Sudovi su prihvatali najrestriktivnje jezičko tumačenje zakonske formulacije „ od sebe ili od drugog“ tj. da napad mora biti usmeren protiv života i tela, a ne i protiv drugih vrednosti zaštićenih pravom (npr. imovine). Zbog toga su Zakonikom iz 2005.godine unete izmene tako da su fomulacijom obuhvaćena i druga pravno zaštićena dobra tj. uključuje i imovinu, a ne samo život i telo. Sudska praksa (koja nije obavezujući izvor prava) se izjasnila da pravo na nužnu odbranu nije uslovljeno jednakom vrednošću pravnog dobra koje je objekt napada, jer se i pravno dobro manje vrednosti može braniti povredom napadačevog dobra koje ima veću vrednost.</div></div><br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Sentenca:<br />
<br />
Pravo na nužnu odbranu nije uslovljeno jednakom vrednošću napadnutog pravnog dobra i dobra koje se odbranom ugrožava. Pravno dobro manje vrednosti može se braniti povredom napadačevog pravnog dobra veće vrednosti. <br />
Iz obrazloženja:<br />
<br />
"Za pravilnu ocenu primene člana 9 stav 3 Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije (od 12.4.2003. godine Osnovni krivični zakon), u odnosu na oba okrivljena, potrebno je nesumnjivo utvrditi da li su postojale pretpostavke za nužnu odbranu i koja su sredstva odbrane bila neophodna za odbijanje napada. Prema činjeničnom stanju utvrđenom u prvostepenoj presudi po pravilnoj oceni oba suda, postojale su pretpostavke za nužnu odbranu. Utvrđeno je da je napad oštećenog V. postojao, da je taj napad bio protivpravan, neskrivljen, stvaran i ozbiljan, jer je bio usmeren protiv telesnog integriteta okrivljenog B.<br />
<br />
Odbijanje napada je takođe bilo usmereno protiv V. kao napadača, trajalo je istovremeno sa napadom, a odbrana je bila neophodna. Ocena da li je odbrana bila nužna, zavisi od konkretne situacije i u suštini se svodi na to da li je napad mogao biti odbijen na drugi način bez rizika za napadnutog, osim onakvim načinom povređivanja napadača. Da bi postojala neophodna odbrana, treba da postoji razuman odnos između vrednosti napadnutog dobra i vrednosti onog dobra koje se odbranom ugrožava, ali da se ne radi o srazmeri između stepena intenziteta napada i sredstava i intenziteta radnji preduzetih radi odbijanja napada. Za ocenu da li je odbrambena aktivnost bila u granicama nužne odbrane, bitno je utvrditi da li je napadnuti mogao na drugi način, bez rizika za napadnuto dobro, odbiti napad u konkretnim okolnostima. Pri tome valja imati u vidu da pravo na nužnu odbranu nije uslovljeno jednakom vrednošću pravnog dobra koje je objekat napada, jer se i pravno dobro manje vrednosti može braniti povredom napadačevog pravnog dobra koje ima veću vrednost."<br />
<br />
(Odluka Saveznog suda, Kzs. br. 4/96 od 22.5.1996. godine)</div></div><br />
<br />
<p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Sentenca:<br />
<br />
Pravo na odbranu postoji od momenta započinjanja napada, pa sve dok on traje. Reakcija napadnutog po prestanku i završetku napada nije neophodno odbrana uperena na odbijanje istovremenog napada. Ne može se govoriti o nužnoj odbrani kada napadnuti po završetku napada uzvrati sa nanošenjem povrede napadaču, odnosno lišenjem života napadača. <br />
Iz obrazloženja: <br />
<br />
"Presudom Okružnog suda u J, K. 114/07 od 28.1.2008. godine optuženi B.T. je pod I izreke presude na osnovu člana 355. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku oslobođen od optužbe da je učinio krivično delo ubistva iz člana 47. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srbije u nužnoj odbrani u vezi člana 9. st. 1. i 2. Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije.<br />
<br />
Pravo na odbranu postoji od momenta započinjanja napada, pa sve dok on traje. Reakcija napadnutog po prestanku i završenju napada nije neophodno odbrana uperena na odbijanje istovremenog napada. Ne može se govoriti o nužnoj odbrani kada napadnuti po završetku napada uzvrati sa nanošenjem povrede napadaču odnosno lišenjem života napadača. Tada su se uloge u napadu izmenile. Napadač beži, udaljava se, a napadnuti može postati napadač. Stoga je neophodno potrebno posmatrati kritični događaj u celini i proceniti i sve okolnosti slučaja i na kraju izvesti logičan i racionalan zaključak o postojanju ili nepostojanju nužne odbrane imajući u vidu način i uslove pod kojim se ponašao optuženi kritičnom prilikom. Pritom se mora imati u vidu da je bitna karakteristika nužne odbrane da je ona neophodno potrebna za odbijanje napada, time se određuju granice nužne odbrane.<br />
<br />
Postojanje napada i njegovo trajanje procenjuje se objektivno, a ne prema subjektivnom uverenju napadnutog, ako je napadnuti pogrešno držao da napad postoji odnosno da još traje može se raditi o putativnoj nužnoj odbrani i ta situacija se razrešava putem instituta od strane zablude.<br />
<br />
Važno je pritom utvrditi i psihičko stanje okrivljenog (strah, razdraženost i dr.), sve se to mora imati u vidu pri oceni postojanja nužne odbrane.<br />
<br />
O tome su se izjašnjavali i sudski veštaci, koji su između ostalog izjavili: "optuženi B.T. je u vreme krivičnopravnog događaja bio preplavljen osećanjem egzistencijalne ugroženosti, a što je kod njega prouzrokovalo strah najjačeg intenziteta u vreme pucanja ispred kuće u ulici M.M, kada se instinktivno krije iza automobila, vođen nagonom za očuvanje sopstvenog života. Ubrzo nakon toga vidi svog napadača i u kombinovanim osećanjima straha, neprijateljstva, težnje za revanšizmom, razjaren on preduzima niz radnji".<br />
<br />
Ovakav nalaz i mišljenje sudskih veštaka prvostepeni sud nije ocenio na odgovarajući način, a što je od velike važnosti, jer su sudski veštaci kao stručna lica objašnjavali ponašanje optuženog od početka, pa do kraja kritičnog događaja."<br />
<br />
(Rešenje Vrhovnog suda Srbije, Kž. I 979/2008 od 23.6.2008. godine)</div></div>]]></description>
		<pubDate>Tue, 03 Jan 2012 15:10:03 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16603</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Pretucen i povredjen Jovo Kapicic</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16511</link>
		<description><![CDATA[Posto bi ovo ionako bilo pretvoreno u split, bolje da odmah otvorim novi topic.<br />
<br />
Pretučen Jovo Kapičić u Beogradu <br />
 <br />
 Izvor: B92, Beta <br />
 <br />
 <br />
 Beograd -- U centru Beograda pretučen 92-godišnji <br />
Jovo Kapičić, nekadašnji general Udbe. On je napadnut u Ulici Stanoja <br />
Glavaša, teže je povređen i trenutno je u bolnici.Kapičića je s leđa napao nepoznati čovek, koji ga je udario u glavu. Sin<br />
 Jove Kapičića, bivši košarkaš Dragan Kapičić, potvrdio je da je njegov <br />
otac napadnut. "On je pao na zemlju i izgubio svest. Podigli su ga neki <br />
ljudi i sada smo na pregledima", rekao je Dragan i dodao da njegov otac <br />
nije opljačkan i da je slučaj prijavljen policiji. <br />
 "Vraćao se kući i odjednom je osetio snažan udarac s ledja. <br />
Pao je i izgubio svest. Podigli su ga neki ljudi i bio je sav u krvi", <br />
rekao je Dragan Kapičić.]]></description>
		<pubDate>Mon, 12 Dec 2011 16:58:48 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16511</guid>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA['pipkanje' na poslu, u skoli i kod lekara]]></title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16517</link>
		<description><![CDATA[<p class='citation'><a class='snapback' rel='citation' href='http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?s=bbf55f7d2aaf6868e2e4fc35cdda5a5c&app=forums&module=forums&section=findpost&pid=1570800'><img src='http://www.parapsihopatologija.com/forums/public/style_images/classic/snapback.png' alt='View Post' /></a>Alphons, on 12 December 2011 - 14:16:41, said:</p><div class="blockquote"><div class='quote'>Odlična slika, Quince.<br />
<br />
I nemoj da te Mrčo nervira, on je forumski Čeda Čupić - vidi nekog sa 10€ u novčaniku i krene da viče "<del class='bbc'>Korupcija! Korupcija!</del> Buržoazija! Buržoazija!"</div></div><br />
Ceda Cupic takodje kad vidi zensku osobu zaboravi na manir.<br />
<br />
Ja pre 4 godine dezurala na njegovom ispitu (da se notira da sam tad imala 23 godine!) i on mi pred punim amfiteatrom malih studenata objasnjavao kako ga ja podsecam na eroticne scene iz Carlstona za Ognjenku. A ja se mislim ko Vidosava pajkovic: maaatoraaa drtino! je l te nije sramota?!! <br />
<br />
Evo, pre neki dan moju najbolju drugaricu isto peglao na dezurstvu. Manijak!!!]]></description>
		<pubDate>Mon, 12 Dec 2011 13:32:35 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16517</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Penzija</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16498</link>
		<description><![CDATA[Imam jedno pitanje a nikako da nadjem odgovarajuci topic. Radi se o mom matorom. On ima 13 godina radnog staza u Srbiji. E sad pitanje je kako do penzije? Sa koliko godina staza se ide u nju, da li staz moze da se dokupi i koliko to kosta i kako se obracunava visina penzije?<br />
<br />
Fala unapred <img src='http://www.parapsihopatologija.com/forums/public/style_emoticons/default/smile.gif' class='bbc_emoticon' alt=':)' />]]></description>
		<pubDate>Sun, 11 Dec 2011 08:13:45 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16498</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Intelektualno Bullshitarenje</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16497</link>
		<description><![CDATA[Citajuci ovaj forum vidim da ovde ima ljudi koji ce umeti da napisu zanimljive i pametne stvari o ovoj temi koja me ineteresuje a za koji sam manje vise totalni laik. Meni fali znanje i background in social science da bih mogla da dam neki pametni uvod pa cu se zato posluziti citatom mog omiljenog SF pisca, Greg Egan, iz njegove Teranessie:<br />
(u spojleru, da ne razvlaci post)<br />
<div class='bbc_spoiler'>
	<span>Spoiler</span> <input type='button' class='bbc_spoiler_show' value='Show' />
	<div class='bbc_spoiler_wrapper'><div class='bbc_spoiler_content' style="display:none;"><p class='citation'>Quote</p><div class="blockquote"><div class='quote'>He suddenly recalled the night they’d resolved to leave Amita. At the start of the week, Madhusree had announced that her class had begun studying the civil rights movement. Then, at dinner on Friday, she’d informed Keith and Amita that she finally understood what their work at the university was all about. <br />
	Keith had flashed Prabir a victorious smirk, and Amita had cooed, ‘Aren’t you clever? Why don’t you tell us what you’ve learnt.’<br />
	Madhusree had expounded with her usual nine-year-old’s volubility. ‘In the nineteen sixties and seventies, there were people in all the democratic countries who didn’t have any real power, and they started going to the people who did have all the power and saying, “All these principles of equality you’ve been talking about since the French Revolution are very nice, but you don’t seem to be taking them very seriously. You’re all hypocrites, actually. So we’re going to make you take those principles seriously.” And they held demonstrations and bus rides, and occupied buildings, and it was very embarrassing for the people in power, because the other people had such a good argument, and anyone who listened seriously had to agree with them. <br />
	‘Feminism was working, and the civil rights movement was working, and all the other social justice movements were getting more and more support. So, in the nineteen eighties, the CIA—’ she turned to Keith and explained cheerfully, ‘this is where X-Files Theory comes into it – hired some really clever linguists to invent a secret weapon: an incredibly complicated way of talking about politics that didn’t actually make any sense, but which spread through all the universities in the world, because it sounded so impressive. And at first, the people who talked like this just hitched their wagon to the social justice movements, and everyone else let them come along for the ride, because they seemed harmless. But then they climbed on board the peace train and threw out the driver. <br />
	‘So instead of going to the people in power and saying, “How about upholding the universal principles you claim to believe in?” the people in the social justice movements ended up saying things like “My truth narrative is in competition with your truth narrative!” And the people in power replied, “Woe is me! You’ve thrown me in the briar patch!” And everyone else said, “Who are these idiots? Why should we trust them, when they can’t even speak properly?” And the CIA were happy. And the people in power were happy. And the secret weapon lived on in the universities for years and years, because everyone who’d played a part in the conspiracy was too embarrassed to admit what they’d done.’ <br />
	After a long silence, Amita had suggested in a strained voice, ‘You might not have understood that lesson properly, Maddy. These are difficult ideas, and you’re still quite young.’ <br />
	Madhusree had replied confidently, ‘Oh no, Amita. I understood. It was very clear.’</div></div></div></div>
</div><br />
<br />
Kada sam nedavno procitala ovo podsetilo me na moju graduation ceremony. Kad su na red dosli PhDijevi iz social sciences, ja sam citala abstrakte teza u programu i naidjem na jedan u kome  da me ubijete nisam mogla da razumem ni jedno jedino slovo. Iscitavala ponovo i ponovo i nijednu recenicu ne mogu ni za rep ni za glavu, pa posle pitam jednu prijateljicu iz te oblasti, "sta je ovo, o cemu je ova pisala?" a ona kaze "a, njena teza je o seksualnosti lezbejki, o tome kako one precepiraju sebe u postmodernizmu". right... E sad, ja kontam da ni ta osoba verovatno ne bi razumela ni rec iz mog abstracta, ali moj abstract i ne moze da se prevede ili sazme, to je sto je, molekularni signalling je molekularni signalling nema druge. Ali me stvarno interesuje da li je neophodno (i ako jeste, koja je svrha, dobrobit...) istrazivanja o polozaju i samopercepciji lezbijki sprovoditi tako da te laik ama uopste ne razume. Da me neko ne shvati pogresno, uopste ne polazim sa life sciences vs. social sciencse stanovista - naprotiv, mene social sciences jako zanimaju i moguce je da u buducnosti zavrsim blize toj strani nego ovoj drugoj.<br />
Meni cisto interesuje sta ljudi koji su strucniji od mene misle o ovom fenomenu. Slazete li se sa G. Eganom? Da li je intelektualni bullshit stvaran i u kolikoj meri? Ako jeste, koje su posledice po drustvo?  itd.<br />
<br />
(ne znam da li je tema vise za drustvo ili za nauku, please nek neko premesti ako nije na pravom mestu)]]></description>
		<pubDate>Sun, 11 Dec 2011 01:29:44 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16497</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Pravosuđe u Srbalja</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16415</link>
		<description><![CDATA[Doima se da nemamo topik o apsolutno najvećoj rak-rani srpskog društva, poznatijoj kao pravosuđe. Stoga otvaram topik na kojem bismo mogli da skupimo bisere njihovog iživljavanja nad običnim svetom. Meni lično poznata su iskustva nekih ljudi kod sudija za (saobraćajne) prekršaje, pa kad vidim kakve farse tamo mogu da se dožive mogu samo da zamislim šta može da se desi kod ozbiljnijih procesa...<br />
<br />
Šlagvort mi je dala <a href='http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/292451/Oborio-automobilom-decaka-usred-pesacke-zone--decak-kriv' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>ova vest</a>. Nisam znao gde druge da je okačim pa sam upotrebio topik o policijskom času za decu ali obratite pažnju na boldovane delove - sud je najopuštenije uzeo da procenjuje logiku/kvalitet nečijeg materinstva kao i kvalitet opšte informisanosti oštećene strane, u slučaju prilično jasnog obaranja deteta usled nepoštovanja više saobraćajnih i komunalnih propisa u nizu.<br />
<br />
Po meni, da bi sutkinja izrekla ovakvo obrazloženje, mora da bude ili potpuno poremećene svesti ili potpuno potkupljena. U oba slučaja, društvo trpi veliku štetu koja ga za još jedan milimetar približava ambisu u koji nezadrživo srlja. <br />
<br />
<br />
<div class='bbc_spoiler'>
	<span>Spoiler</span> <input type='button' class='bbc_spoiler_show' value='Show' />
	<div class='bbc_spoiler_wrapper'><div class='bbc_spoiler_content' style="display:none;">Oborio automobilom dečaka usred pešačke zone - dečak kriv! <br />
Predrag Vujanac | 29. 11. 2011. - 22:00h | Komentara: 0 <br />
<br />
Osnovni sud u Valjevu oslobodio je jednog preduzetnika optužbe za obaranje petogodišnjeg deteta automobilom posred pešačke zone, i to u vreme kada je tamo bilo apsolutno zabranjeno kretanje svih motornih vozila. Tužilaštvo i majka dečaka koji je, srećom, zadobio samo lake telesne povrede sudu su kao dokaz dostavili i snimak video-nadzora na kojem se vidi obaranje deteta. Sud je, međutim, u oslobađajućoj presudi ocenio da dete od pet godina „nije smelo da se bez nadzora roditelja nađe na ulici gde se i mimo utvrđenog režima odvija saobraćaj“, pa je preduzetnika oslobodio optužbe za ugrožavanje javnog saobraćaja i dovođenja u opasnost života ljudi.<br />
<br />
Olivera Ješić sa sinom na mestu nesrećeIncident se dogodio 30. jula 2009. godine, u 14.55, u pešačkoj zoni Knez Miloševe ulice u centru Valjeva. Kroz tu zonu saobraćaj je svim motornim vozilima, uključujući i dostavna vozila za lokale koji se tu nalaze, zabranjen u periodu od 11 do 2 sata posle ponoći, a saobraćajni znak zabranjuje i vožnju bicikala. Međutim, tog dana je na tada petogodišnjeg V. P, sina Olivere Ješić, ispred dvorišta kuće u kojoj su tada živeli naleteo automobil. Za volanom „folksvagena“ nalazio se S. R. (42), vlasnik radnje u Knez Miloševoj, a od siline udarca, kako se navodi u izveštaju saobraćajne policije nakon uviđaja, dečak je bio bačen na haubu, s koje je spao na pločnik. <br />
<br />
- Moj sin je hteo da pređe do igraonice, koja se nalazi nekoliko metara preko puta dvorišta, a ja ga nisam pratila, znajući da je u to vreme zabranjen saobraćaj svim vozilima u pešačkoj zoni. Od udarca i pada povređeno mu je koleno, koje je moralo da bude i pod gipsom, nagnječen mu je čeoni deo glave i usne, a sedmicama je nakon toga imao izražene noćne strahove, plašio se da izađe na ulicu ili da čuje zvuk automobila, zbog čega sam morala da tražim pomoć dečjeg psihologa - priseća se Olivera. <br />
<br />
Nakon istrage, Osnovno tužilaštvo je protiv S. R. podnelo tužbu zbog krivičnog dela ugrožavanja javnog saobraćaja iz člana 289 stav 3, „tako što je, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, ugrozio javni saobraćaj i doveo u opasnost život ljudi“. <br />
<br />
Sudski proces nakon dve godine, međutim, okončan je oslobađajućom presudom za preduzetnika. U obrazloženju presude, sudija Branka Marković je, između ostalog, konstatovala da je do nesreće došlo jer je majka sina dovela do kapije, a „potom nije obraćala pažnju na koji način dete prelazi ulicu“. Sudski veštak saobraćajne struke, naime, utvrdio je da je V. P. put od kapije do mesta kontakta sa automobilom prošao za 1,4 sekunde, „što znači da majka za to vreme nije mogla da se udalji s lica mesta“. <br />
<br />
<strong class='bbc'>- To upućuje na zaključak da je dete prelaženje ulice započelo bez nadzora, a potpuno je nelogično da majka svoje dete od pet godina izvede do kapije, a da potom ne obrati pažnju kako će ono preći ulicu.</strong> Nije sporno da je saobraćaj zabranjen u kritično vreme, ali kako je navedeno dopisom Gradske uprave, na zahtev lica koja ispunjavaju uslove, ulazak vozila se odobrava i mimo utvrđenog vremena radi snabdevanja ili radova, tako da se saobraćaj odvija, <strong class='bbc'>što je majka kao stanarka ulice morala da zna</strong> - stoji u obrazloženju presude. <br />
<br />
U oslobađajućoj presudi, sud primećuje da vozač nije poštovao postavljene saobraćajne znake, ali i da „nije mogao da predvidi da će iznenada s desne strane istrčati maloletno dete i krenuti u pretrčavanje, <strong class='bbc'>pa samim tim nije imao razloga da preduzme dodatne mere opreza</strong>“. <br />
<br />
- Na kraju se ovo pretvorilo u suđenje meni, jer je uzrok nesreće ispalo to što dete nisam držala za ruku i gledala kako ide do igraonice. Nisam, jer sam znala da je u to vreme saobraćaj zabranjen - ogorčena je majka. </div></div>
</div><br />
<br />
<br />
Edit: naravno ako odgovarajući topik već odavno postoji, neka moderacija deluje brzo i odlučno.]]></description>
		<pubDate>Tue, 29 Nov 2011 22:34:59 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16415</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Psiholoski test</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16389</link>
		<description><![CDATA[zanimljiv 'psiholoski' test sa BBC-jevog Science sajte<br />
<br />
<a href='http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/mind/surveys/smiles/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/mind/surveys/smiles/</a><br />
<br />
imate video klipove od 2-3 sekunde osoba koje se smeju/smese i treba da pogodite da li je osmeh iskren ili lazan. ja sam tacno identifikovala 15/20. za one za koje sam pogresila, mislim da znam i zasto. elem, bbc ne kaze gde spadam sa mojim rezultatom, samo kazu da: "Most people are surprisingly bad at spotting fake smiles".<br />
<br />
ako uradite test (traje par minuta), kazite kako ste prosli <img src='http://www.parapsihopatologija.com/forums/public/style_emoticons/default/smile.gif' class='bbc_emoticon' alt=':)' />]]></description>
		<pubDate>Wed, 23 Nov 2011 06:21:52 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16389</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Blokirani Filološki i Filozofski!</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16221</link>
		<description><![CDATA[U ponedeljak 17. oktobra studenti su blokirali Filološki fakultet - nastava se ne održava, a zgrada je pod kontrolom studenata. Od danas blokiran je i Filozofski fakultet (studenti su se na održanom plenumu solidarisali sa zahtevima Filološkog i izglasali blokadu svog fakulteta), u ovom trenutku su već postavljene barikade iako je dekanica donela odluku da se fakultet danas ranije zaključa radi prevencije od blokade.<br />
<br />
<img src='http://www.b92.net/news/pics/2011/10/20059852344e9f262b769fb513699460_368x207.JPG' alt='Posted Image' class='bbc_img' /><br />
<br />
<a href='http://www.e-novine.com/drustvo/51903-Filozofski-pridruuje-blokadi.html' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://www.e-novine.com/drustvo/51903-Filozofski-pridruuje-blokadi.html</a><br />
<a href='http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=10&dd=19&nav_category=12&nav_id=550888' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=10&dd=19&nav_category=12&nav_id=550888</a><br />
<a href='http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=10&dd=17&nav_category=12&nav_id=550111' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=10&dd=17&nav_category=12&nav_id=550111</a><br />
<br />
<br />
<a href='http://plenumfiloloskog.blogspot.com/2011/10/blokiran-filoloski-fakultet.html' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>BLOKIRAN FILOLOŠKI FAKULTET - Saopštenje za javnost plenuma studenata Filološkog fakulteta</a> - <strong class='bbc'>17.10.</strong><br />
<a href='http://plenumfiloloskog.blogspot.com/2011/10/saopstenje-za-javnost-studentskog.html' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Saopštenje za javnost studentskog plenuma Filološkog fakulteta i studenata u blokadi</a> - <strong class='bbc'>18.10.</strong><br />
<a href='http://plenumfiloloskog.blogspot.com/2011/10/saopstenje-za-javnost-studentskog_19.html' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Nastavak blokade</a> - <strong class='bbc'>20.10.</strong><br />
<br />
<br />
<br />
<strong class='bbc'>Plenum studenata i studentkinja Filološkog fakulteta - Info</strong><br />
<strong class='bbc'><a href='http://plenumfiloloskog.blogspot.com/' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://plenumfiloloskog.blogspot.com/</a><br />
el. pošta: protest.fil.fak@gmail.com<br />
tviter: <a href='http://twitter.com/#!/filoloski_fak' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>http://twitter.com/#!/filoloski_fak</a></strong>]]></description>
		<pubDate>Thu, 20 Oct 2011 19:15:32 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16221</guid>
	</item>
	<item>
		<title>Dozvola za iznošenje knjiga u inostranstvo</title>
		<link>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16173</link>
		<description><![CDATA[<a href='http://www.b92.net/putovanja/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=10&nav_id=548334' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Prilikom prelaska granice obavezno prijaviti knjige koje iznosimo</a><br />
<br />
<em class='bbc'>Miroslаv Mlаdenović iz Beogrаdа jedаn je od onih koji su se tek ovog letа upoznаli sа zаkonskom odredbom dа se <strong class='bbc'>nа knjige plаćа obаveznа tаksа prilikom izlаskа iz Srbije</strong>. Njemu su nа licu mestа, nа srpsko-mаkedonskoj grаnici nedаvno nаplаtili tаksu zа dve knjige koje je sа suprugom poneo nа odmor u Grčku.<br />
- Kаdа sаm stigаo nа grаnicu s Mаkedonijom, grаnični policаjаc je redovno pregledаo pаsoše, а ondа je primetivši dа mojа suprugа nа suvozаčevom sedištu drži knjigu, i zаpitаo dа li je plаćenа tаksа. Zbunjeno sаm odgovorio dа nije i <strong class='bbc'>tаdа nаm je objаšnjeno dа knjige možemo izneti iz zemlje sаmo аko imаmo popunjen formulаr i plаćenu tаksu. Nа licu mestа sаm popunio formulаr i plаtio 1.300 dinаrа</strong>, а sа suprugom se posle šаlio kаko smo dve džepne knjige, koje smo nа popustu plаtili 500 dinаrа, nа grаnici doplаtili tri putа skuplje – kаže Mlаdenović.<br />
U Uprаvi cаrinа kаžu dа su propisi jаsni i dа je Uredbom o privremenom izvozu i uvozu robe dаtа mogućnost dа domаći i strаni držаvljаni s prebivаlištem u Srbiji mogu pri odlаsku u inostrаnstvo, pored predmetа ličnog prtljаgа, privremeno izneti i predmete koji su im potrebni zа vreme borаvkа u inostrаnstvu. Knjige, tаkođe, spаdаju u tаj propis - kаžu u Uprаvi cаrinа.<br />
</em><br />
<br />
Da ne bismo i mi bili iznenađeni i ojađeni na carini kao bračni par Mladenović, vredi znati da u zakonu države Srbije postoji nešto što se zove <a href='http://www.nb.rs/pages/article.php?id=10075' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Dozvola za iznošenje knjiga u inostranstvo</a>. <br />
<br />
A pre svakog odlaska u inostranstvo, potrebno je Narodnoj Biblioteci Srbije platiti taksu za nošenje knjiga i dostaviti sledeće, uredno popunjene, formulare: <a href='http://www.nb.rs/view_file.php?file_id=2725' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Zahtev za izdavanje rešenja o dozvoli iznošenja knjiga u inostranstvo</a> i <a href='http://www.nb.rs/view_file.php?file_id=2029' class='bbc_url' title='External link' rel='nofollow external'>Obrazac spiska knjiga koje nosimo u inostranstvo</a>]]></description>
		<pubDate>Mon, 17 Oct 2011 10:55:59 +0000</pubDate>
		<guid>http://www.parapsihopatologija.com/forums/index.php?showtopic=16173</guid>
	</item>
</channel>
</rss>
